Nizozemska banka u državnom vlasništvu ABN AMRO upozorila je u petak da će slabost domaćeg gospodarstva dovesti do povećanja problematičnih zajmova, pokazujući s kakvim se izazovom suočava vlada u pripremama njezine prodaje.

"Pretežno smo izloženi nizozemskom gospodarstvu pa tako i aktualnom padu aktivnosti, što je rezultiralo naglim povećanjem otpisa kredita", kazao je u priopćenju čelnik ABN AMRO-a Gerrit Zalm, upozorivši da će u cijeloj 2013. otpisi premašiti prošlogodišnji iznos.

Očekuje se da Nizozemska ipak neće odustati od početne javne ponude dionica (IPO) te banke, iako je prema sadašnjim procjenama njezina vrijednost više nego upola manja od iznosa koji je vlada 2008. uložila u njezino spašavanje i u naknadne potpore.

Nizozemski ministar financija Jeroen Dijsselbloem održat će danas konferenciju za novinare na kojoj se očekuje da će iznijeti svoju viziju nizozemskog bankovnog sektora i strategiju izlaska države iz vlasničke strukture ABN AMRO-a.

Analitičari procjenjuju da vrijednost banke iznosi oko 11 do 12 milijardi eura i da vlada, pod pretpostavkom da država zadrži manjinski udio, može računati na prihod od IPO-a u visini osam do devet milijardi eura.

Nizozemska vlada ubrizgala je 2008. gotovo 40 milijardi eura u spas domaćeg financijskog sektora, osiguravši injekcije svježeg novca za bankarsku i osiguravateljsku grupu ING, osiguravatelja Aegon i financijsku grupu SNS Reaal, te za nacionaliziranu banku ABN AMRO.

Pet godina kasnije nizozemske su banke tek sjena onoga što su nekada bile, budući da su se nakon prodaje imovine i ukidanja tisuća radnih mjesta fokusirale uglavnom na domaće i na europsko tržište.

Spašavanje banke ABN AMRO i članica njezine grupe stajalo je vladu u početnoj fazi 16,8 milijardi eura da bi u idućoj fazi ti troškovi potporama bili podignuti na 27,9 milijardi eura, prioćilo je danas ministarstvo financija.

Prodaja ABN AMRO-a, treće po veličini banke u zemlji, i četvrtog po veličini SNS Reaala bit će dobrodošao doprinos državnim financijama, budući da vlada ima problema sa svođenjem proračunskog deficita na tri posto BDP-a, koliko dopuštaju propisi Europske unije.

Nizozemsko su gospodarstvo teško pogodili nagli pad cijena nekretnina i osobne potrošnje, pa se ne uspijeva izvući iz recesije.

Vladina služba za ekonomske prognoze CPB procijenila je da će se aktivnosti u ovoj godini smanjiti za 1,25 posto, u odnosu na prethodno prognoziran pad od jedan posto. U idućoj godini trebao bi uslijediti oporavak, uz rast po stopi od 0,75 posto, u odnosu na 1-postotni rast, prognoziran u lipnju.