Tržište leasinga u Hrvatskoj i dalje je na silaznoj putanji koja traje već godinama. Iako je u prvih šest mjeseci zabilježeno gotovo pet posto više novozaključenih ugovora (prije svega o operativnom leasingu) nego lani, a i vrijednošću su simboličnih 1 posto jači (2,55 milijardi kuna), poslovni rezultati 24 društva koja djeluju u tom sektoru nastavljaju snažno kopniti. U prvoj polovici ove godine njihova je dobit više nego prepolovljena. Dok je u prvom lanjskom polugodištu dobit na razini sektora iznosila 228,3 milijuna kuna, u prvih šest mjeseci 2013. iskazano je 110 milijuna dobiti, pokazuju najnoviji podaci Hanfe.

Pad zarade u odnosu na prvu polovicu 2012. umnogome je posljedica smanjena portfelja financijskog leasinga i nižih prihoda od najma iz portfelja operativnog leasinga, odnosno smanjenja neto kamatnih i ostalih prihoda. Prihodi od kamata ove su godine, primjerice, dosegnuli 380 milijuna kuna, što je čak 126 milijuna ili četvrtinu manje nego lani, dok su istodobno rashodi za kamate smanjeni 107 milijuna, što u relativnom iskazu predstavlja smanjenje za trećinu u odnosu na prošlu godinu. Neto rezultat kod tzv. ostalih prihoda i rashoda ove je godine slabiji za 44 milijuna ili 35 posto. Rezultat toga je pad operativne dobiti za nešto više od petine (251 prema 320 milijuna), a znatno izraženiji pad neto dobiti (za čak 51,7 posto) u prvom je redu posljedica velikog porasta troškova tzv. vrijednosnih usklađenja. Rezervacije za gubitke od umanjenja vrijednosti ove su godine premašile 95 milijuna kuna, što je više nego dvostruko u odnosu na lanjskih 45,5 milijuna.

Aktiva tog sektora u godinu je dana (zaključno s krajem lipnja) smanjena za oko 3,2 milijarde kuna ili 13,5 posto, a podaci Hanfe pokazuju da su igrači na tom tržištu dugoročne obveze smanjili za gotovo 2,3 milijarde kuna, na 12,5 milijardi, dok su kratkoročne milijardu kuna manje nego prije godinu dana kad su bile 7,7 milijardi.

Ukupan broj aktivnih ugovora leasing društava, kao i njihova ugovorena vrijednost, sredinom ove godine su 12,8 posto manji nego godinu dana prije. No, koliko je taj segment financijske industrije kriza pogodila, dovoljno je usporediti nekoliko današnjih i pretkriznih pokazatelja. Primjerice, potkraj 2008. aktivnih ugovora (operativni i financijski leasing plus zajmovi) u tom sektoru bilo je približno 180.000, a danas je njihov broj sveden na manje od 116.000. Ugovorena vrijednost aktivnih ugovora potkraj 2008. premašivala je 45 milijardi kuna, a sredinom ove godine je čak dvije trećine manja i iznosi oko 15,4 milijarde, pri čemu se oko 10,5 milijardi odnosi na financijski leasing, a manje od trećine na operativni.

Za aktere leasing tržišta uskoro se očekuju promjene pravila igre, no kako je već kolovoz, i utjecaj zakonskih izmjena ove će godine biti ograničen. Neke od promjena trebale bi ići u prilog efikasnijem poslovanju sektora, iako su se za javne rasprave čule i primjedbe da je to tržište u Hrvatskoj ionako previše regulirano, a novim Zakonom o leasingu se predviđa daljnje postroženje nadzora i kontrole, kao i veće organizacijske zahtjeve. Jedna od važnijih zakonskih novosti koja će im ipak olakšati život je mogućnost da mobiliziraju imovinu koja je vraćena iz leasinga. Leasing društva moći će, naime, davati u kratkoročne najmove imovinu koja je vraćena iz leasinga, a time im se, kako tvrde, smanjuju i potencijalni gubici dok se ta imovina, koja trenutno stoji na skladištima, ne proda ili dalje nastavi iznajmljivati novom primatelju leasinga.