Danski proizvođač piva Carlsberg, koji je uvelike prisutan i u Hrvatskoj, zabilježio je u drugom tromjesečju nešto manju operativnu dobit i prihode zbog pada prodaje na europskim tržištima. Sličan trend bilježi i drugi pivarski div, Heineken koji u hrvatskoj drži Karlovačku pivovaru. Carlsberg je tako u drugom kvartalu zabilježio nešto nižu operativnu dobit nego u istom razdoblju prošle godine, od 3,44 milijarde danskih kruna (461,1 milijuna eura). U istom razdoblju lani iznosila je 3,47 milijarde kruna.

Rast u istočnoj Europi

Prodaja u istočnoj Europi blago je pala u promatranom razdoblju tromjesečju dok je u Aziji uvećana 10 posto. Danski proizvođač piva potvrdio je financijske smjernice za 2013. ali je snizio prognoze rasta za rusko tržište gdje sada očekuje pad prodaje od pet posto, naprema ranije prognoziranoj stagnaciji, zbog kontinuiranog prigušenog rasloženja potrošača.

Carlsberg čak 80 posto piva prodaje na razvijenim tržištima Europe i Rusije, a svega 20-ak posto na tržištima u nastajanju. To se nastoji promijeniti, posebice po pitanju Azije, u kojoj je pivovara imala značajne akvizicije, posebice u Kini i Tajlandu. Danska tvrtka ove godine očekuje operativnu dobit od oko 10 milijardi kruna i pet do šest posto višu prilagođenu neto dobit, u odnosu na lanjskih 5,5 milijardi kruna.

Iako bi bilo uobičajeno da s financijskim pokazateljima za drugi kvartal tekuće godine budu poznati i polugodišnji rezultati, kod Carlsberga to nije slučaj. Naime, kako je pojasnio Jorgen Buhl Rasmussen, predsjednik i glavni izvršni direktor Carlsberga, zbog sezonalnosti potrošnje piva, rezultat u prvom kvartalu čini svega šest posto ukupnog godišnjeg prometa pivoare, pa stoga te rezultate ne žele detaljnije financijski prikazivati.

Četvrti svjetski proizvođač piva potvrdio je da je i u 2012. zapadnoeuropsko tržište zabilježilo pad za jedan do dva posto (oko tri posto ako se izuzme Poljska). U Rusiji prodaja je stagnirala dok je u Aziji nastavila rasti. Kompanija je odustala od srednjoročnih prognozi marži, dijelom zbog nesigurnosti na tržištu, a procjenjuju da će im u ovoj godini operativna dobit blago porasti, na oko 10 milijardi danskih kruna (1,34 milijardi eura), s 9,8 milijardi koliko je iznosila u 2012. Prilagođena neto dobit trebala bi u 2013. porasti pet do šest posto u odnosu na 2012. Za 2013. Carlsberg grupa očekuje da će dinamika na tržištu piva u sve njihove tri ključne regije biti slična onoj u 2012. U danskoj tvrtki također nisu bili voljni, pravdajući se svojim obvezama prema burzi i investitorima, detaljnije govoriti o rezultatima Carlsberga u Hrvatskoj i regiji. Ben Morton, menadžer za komunikacije u Carsbergovu sjedištu u danskom Kopenhagenu kazao je jedino da je situacija s prodajom piva u jugoistočnoj Europi suočena s istim  izazovima kao i u regiji Zapadna Europa. Prema posljednjim informacijama koprivnička pivovara Carlsberg drži 17 posto hrvatskog tržišta piva teškog godišnje oko 3,6 milijuna hektolitara.

Za razliku od Carlsberga, nizozemski Heineken, treći pproizvođač piva u svijetu i prvi po prodaji u Europi, izvijestio je o svojim polugodišnjim rezultatima koji govore da da mu je mu se dobit u prvoj polovici godine smanjila za 17 posto, na 639 milijuna eura.

Hrvatski recept

U nizozemskoj kompaniji ističu da je loše vrijeme prigušilo raspoloženje potrošača, a rast je usporio i na tržištima u nastajanju te je zabilježen tri posto manji volumen prodaje piva. Izvršni direktor Jean Francois van Boxmeer rekao je da je prognoza slična i za drugu polovicu 2013., usprkos lijepom vremenu u srpnju i kolovozu. Osim sveprisutne ekonomske krize i lošeg vremena, veliki krivac za pad prodaje piva na starom kontinentu su i novi porezi. No, zato su situaciju spasila tržišta u nastajanju koja već sada Heinekenu donose polovicu prihoda i na kojima je u ovom razdoblju povećana prodaja za sedam posto.

Kako piše The Financial Times, Heineken je ove godine značajan rast ostvario u segmentu miješanih piva – radlera, a koji su hrvatskom tržištu poznati već nekoliko godina. U Hrvatskoj taj segment iznosi 10 posto s tendencijom rasta, a gotovo sav rast prodaje piva, ili barem stagnacija, u proteklom razdoblju je uvelike zasluga radlera.

Iz Karlovačke pivovare, koja je u vlasništvu Heinekena, a koja drži 27,5 posto hrvatskog tržišta piva, nisu željeli iznositi podatke o udjelu radlea u njihovoj ukupnoj prodaji. Kao i u slučaju Carlsbera, i u Karlovačkoj pivovari su odbili komentirati svoje poslovne rezultate pravdajući se korporativnom poslovnom praksom i burzovnim ograničenjima.

Heineken je prošle godine ostvario značajan rast obujma prodaje zahvaljujući afričkim, azijskim i američkim tržištima koja su nadoknadila slabu Europu. Dobit u prošloj godini, bez jednokratnih stavki, iznosila je 1,7 milijardi eura, što znači da je bila 7,1 posto viša nego u 2011. Usporediva je neto dobit uvećana 1,6 posto.

Širenje u Meksiku

Nakon što je prošle godine u potpunosti preuzeo kontrolu nad Asia Pacific Breweries, Heineken sada 64 posto obujma prodaje i 59 posto operativne dobiti ostvaruje na tržištima u nastajanju. U Južnoj i Sjevernoj Americi, Heineken je u 2012. povećao prodaju za 4,2 posto, u Africi za 3,6 posto. Operativna dobit u tim regijama povećana je za 7,9 odnosno za 9,8 posto. U zapadnoj Europi, gdje su mjere štednje ubrzale pad konzumacije piva, obujam prodaje pao je dva posto a operativna dobit 6,6 posto. Ističu također da su cijene sirovina u 2012. porasle 8,3 posto ali bi njihov rast u ovoj godini trebao usporiti.

Nizozemci očekuju da će u Africi, latinskoj Americi i azijsko-pacifičkog regiji, gdje bilježe veći rast, više nego nadoknaditi slabi obujam prodaje na europskim tržištima koje pogađaju nastavljena ekonomska neizvjesnost i mjere štednje.  Zbog toga je u proteklom razdoblju bilo i niz investicija, od kojih je možda najznačajnija kupovina meksičke pivovare Femsa te prošlogodišnji ulazak i preuzimanje kontrole nad tržištem jugoistočne Azije. Iz Heinekena napominju da očekuju 525 milijuna eura ušteda u sklopu programa planiranog za razdoblje od 2012. do 2014. a do kraja prosinca 2012. uspjeli su uštedjeti 196 milijuna eura. Podaci za prvo polugodište ove godine govore da su postignute uštede od dodatnih 139 milijuna eura i to najviše u Europi i Sjevernoj Americi.