Najznačajnija sjevernojadranska luka, ona u slovenskom Kopru, dobiti će u ponedjeljak novog predsjednika Uprave, a samim tim i novi smjer svojeg razvoja i poslovanja. Kao najizgledniji kandidat za prvog čovjeka Luke slovi Gašpar Gašpar Mišič, donedavni državni tajnik u kabinetu premijerke Alenke Bratušek.

Miješanje politike

Štoviše, Mišič je ovog tjedna podnio ostavku na dužnost u vladi jer je siguran da će preuzeti Kopar. Glavnu riječ pri izboru novog čelnika najveće slovenske luke imati će tri predstavnika zaposlenika u devetočlanom Nadzornom odboru. Slovenski mediji nagađaju da je Mišić uspio postići dogovor sa sindikatima koji bi podržali njegovo imenovanje. No, s druge strane, zaposlenici, i njihovi predstavnici u NO-u, nisu oduševljeni činjenicom da se politika na ovako izravan način upliće u poslovanje Luke. Nagađa se da bi i poslovni partneri mogli negativno reagirati na postavljanje političara na čelno mjesto ovog poduzeća.

Luka Kopar je u prvom polugodištu 2013. godine imala pad ukupnog teretnog prometa za dva posto, na 8,9 milijuna tona, dok su operativni prihodi povećani za dva posto na 70,2 milijuna eura. Promet generalnog tereta u prvih šest mjeseci se povećao 20 posto u odnosu na isto razdoblje lani te je iznosio 860.000 tona. Kontejnerski promet se poboljšao za šest posto te je dosegao 2,9 milijuna tona. Ako bi se kontenjerski promet mjerio jedinicom TEU, koja označava prosječnu veličinu kontejnera, tada je promet povećan za jedan posto. Konkurentnost kontejnerskog terminala bila je pod utjecajem odgoda produbljivanja prilaznog kanala prema luci, što će u konačnici omogućiti prolaz punih post-panamax brodova. Promet vozila smanjio se za tri posto u ovogodišnjem razdoblju na 300 tisuća tona. Tekući tereti zabilježili su najveći pad od 16 posto na 1,3 milijuna tona, dok se promet rasutim teretima smanjio za pet posto na 3,6 milijuna tona. Što se tiče operativnih prihoda, najviše su pala vozila i rasuti tereti za po četiri posto. Tekući tereti i ostali operativni prihodi manje-više su zadržali prošlogodišnje razine, dok su prihodi od kontejnerskog prometa skočili za 12 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Luka Kopar je najveća kontejnerska luka u sjevernom Jadranu, a lani je kroz nju prošlo više od 571.000 kontejnera. Na drugom mjestu je Venecija s 425.000 kontenjera, a slijede Trst s 402.000, Ravena s 191.000 te Luka Rijeka s 130.000 kontejnera.

Bescarinska zona

Ulazak Hrvatske u EU, povećana konkurentost Rijeke i nemogućnost primanja najvećih kontejnerskih brodova, zbog plitkog gaza, najveći su izazovi koji će nova uprava Kopra morati riješiti u narednom razdoblju. Mišić je u svojoj “predizbornoj kampanji” naglašavao da želi povećati putničke kapacitete Luke Kopar, a što bi se napravilo produbljivanjem gaza i izgradnjom novog putničkog terminala. U konačnici, očekuje Mišič, to bi dovelo do pristajanja velikog broja kruzera u tu slovensku luku. Isto tako, ovaj kandidat je gradskim ocima Kopra spomenuo mogućnost da se ovaj grad proglasi bescarinskom zonom.  

Državni monopolist

Luka Koper veliki dio svojeg relativno velikog godišnjeg prihoda duguje monopolističkoj poziciji. Naime, dok većina drugih luka ima administriativni okvir kroz Lučku upravu, a ostale djelatnosti su u domeni koncesionara, u Kopru je sve objedinjeno u monopol. Zbog toga mnogi u Sloveniji smatraju da Koper neće biti stvarno konkurentan dok se politka ne ukloni od tvrtke i ne sprovede privatizacija. Sindikati, naravno, ne žele ni čuti za to.