U rujnu, nakon ljetne stanke, tema usklađivanja trgovinskih odnosa između Bruxellesa i članica Cefte ponovno dolazi na dnevni red. Europski povjerenik za proširenje i europsku politiku susjedstva Štefan Füle i povjerenik Europske unije za trgovinu Karel de Gucht sjest će za stol s predstavnicima Cefte oko definiranja određenih promjena u važećim sporazumima o stabilizaciji i pridruživanja i trgovinskim odnosima između zemalja Cefte i EU.

No, osim otvaranja pojedinih pitanja u njihovim odnosima s Hrvatskom, sada bivšom članicom te asocijacije, u čije ime pregovara administracija Bruxellesa, posljednjih tjedana intenzivne su, pak, i međusobne prozivke o kršenju bilateralnih ugovora između samih članica Cefte.

Konkretno, tenzije rastu u odnosima između Srbije i Makedonije, i to u segmentu izvoza pšenice i brašna iz Srbije u Makedoniju, te makedonske rajčice u Srbiju. Također, napetosti su sve jače i na relaciji između BiH i Srbije, čijim proizvođačima piva bosanskohercegovačke vlasti žele nametnuti trošarine i otežati proboj na njihovom tržištu.

Ipak, bolje upućeni u odnose u toj trgovinskoj asocijaciji u Hrvatskoj uvjeravaju kako u tome ne treba iščitavati znakove slabljenja Cefte. Dapače, tvrde kako preostale članice upravo snažno zbijaju redove i nemaju namjeru popustiti zahtjevima EU u pogledu zahtjeva za ustupcima koje je pokrenula nakon ulaska Hrvatske u EU s ciljem zaštite preferencijalnog statusa kojeg su hrvtski proizvodi dotad uživali na tržištu Cefte.

Kako će i u kojem smjeru teći daljnji pregovori, nitko od službenih predstavnika za to područje ne želi otkrivati. Neslužbeno se čuje kako se obje strane nastoje maksimalno pripremiti za kompromisne kompenzacijske ustupke.

Međutim, i oni se u slučaju svake od Ceftinih članica bitno razlikuju, budući da nakon odlaska u EU zemalja osnivačica (Češke, Slovačke, Mađarske i Poljske, te naknadno uključene Slovenije) Cefta zapravo više i nema jedinstvenu trgovinsku politiku, nego ona predstavlja sklop pojedinačnih, bilateralnih ugovora koje su u području trgovinske politike sklapale njezine članice i prenosile u Ceftu. Dok traju pripreme za pregovore s predstavnicima Cefte, a u kojima EU zastupa Hrvatsku i pri tom ne skriva i širi interes za jačanjem povezanosti, izjednačavanja standarda i harmoniziranja carinskih režima s tim tržištem, s pozornošću se iščekuju i prve informacije o tomu što se u vanjskotrgovinskim odnosima sa zemljama Cefte događalo nakon hrvatskog prelaska u punopravno članstvo EU.

Prvih službenih podataka o tomu, međutim, još nema. Za očekivati je da će i statistički pokazatelji stvarnu sliku, posebice na podacima za izvoz hrvatskih proizvoda na to tržište, dati ne u podacima za srpanj, čija objava će uslijediti idući mjesec, nego tek u narednih nekoliko mjeseci.

Upućeni uvjeravaju kako za tu odgodu prvog efekta gubitka položaja članice Cefte ima osnova zbog vjerojatnosti da su pojedini hrvatski proizvođači, koji su bili na udaru povećanja carinskih barijera nakon 1. srpnja, posezali za pospremanjem zaliha na glavnim tržištima. Pad konkurentnosti i plasmana hrvatskih proizvoda u BiH, Srbiji i Crnoj Gori, koje su dosad bili glavna tržišta među članicama Cefte, biti će jasnije vidljivi tek u podacima za drugo polugodište 2013.

Zasad niti iz redova samih proizvođača ne dolaze informacije s terena o rezultatima novih trgovinskih pravila.

“Vrlo je teško kvantificirati u ovom trenutku posljedice izlaska iz Cefte u smislu utjecaja na makroekonomske pokazatelje”, ističu iz Hrvatske gospodarske komore, iz koje ne skrivaju očekivanja negativnih trenodova, kao i djelomičan gubitak tih tržišta zbog promjene trgovinskog režima.

Osim pada plasmana robnih proizvoda na tradicionalno važnim tržištima susjednih BiH i Srbije, rušenje pozicija hrvatski proizvodi imaju i u trgovini s Kosovom i Moldovom, članicama Cefte s kojima EU nema sklopljene Sporazume o stabilizaciji i pridruživanju.

Gubitak konkurentnosti hrvatskih kompanija na tržištu Cefte, posebice u dijelu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, neće biti i jedini vidljiv efekt hrvatskog ulaska u EU. Iz redova ekonomskih analitičara stižu i procjene kako će nakon 1. srpnja doći i do višestrukih promjena u trgovinskim tijekovima. Neće, tvrde analitičari, pasti samo plasman hrvatskih proizvoda u zemlje Cefte, nego će se i dosad uhodani uvoz robe iz tih zemalja u Hrvatsku sve više nadomještati jednostavnijom nabavkom robe s prostora Europske unije.

Posljednji podaci

U posljednjem polugodištu članstva u Cefti hrvatski je izvoz u njezine zemlje pao za 6,4 posto u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, a uvoz je istodobno bio manji za 2,4 posto. Prošla je godina za Hrvatsku inače bila i rekordna po ostvarenim rezultatima robne razmjene sa zemljama Cefte. Izvoz je bio premašio 2 milijarde eura, dok je uvoz dosegnuo 992 milijuna eura. U 2011. je bilo izvezeno roba u vrijednosti 1,8 milijardi eura, a 2010. 1,6 milijardi eura, dok je iz Cefte uvezeno u 2011. 964 milijuna, a 2010. 812 milijuna eura.