Industrijska proizvodnja u eurozoni i u Europskoj uniji oporavila se u lipnju, nakon što je u prethodnom mjesecu zabilježila blagi pad, pokazale su u utorak procjene europskog statističkog ureda, koji i za Hrvatsku procjenjuje rast proizvodnje.

U lipnju je industrijska proizvodnja u eurozoni i EU porasla za 0,7 odnosno 0,9 posto. U prethodnom mjesecu smanjena je za 0,2 odnosno 0,4 posto, objavio je Eurostat.

Najviše je u lipnju poskočila proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 4,9 posto u eurozoni, te za 4,2 posto u EU. Najveći je pad zabilježen u segmentu proizvodnje energije, za 1,6 posto u eurozoni, te za 1,3 posto u EU.

Među pojedinim zemljama čijim podacima raspolaže Eurostat, najizrazitiji rast ostvarile su Irska (8,7 posto), Rumunjska (5,7 posto), Poljska (3,1 posto), te Njemačka i Grčka (obje 2,5 posto). Najveći pad zabilježen je pak u Nizozemskoj (4,1 posto), Portugalu (2,8 posto) i Francuskoj (1,5 posto).

U Hrvatskoj je ukupna industrijska proizvodnja u lipnju porasla za 1,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, procjenjuje Eurostat.

Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u eurozoni porasla za 0,3 posto, a u EU za 0,4 posto, navodi Eurostat.

Najviše se ponovo smanjila proizvodnja energije, za 1,7 posto u eurozoni, te za 2,9 posto u EU. Povećana je samo proizvodnja trajnih potrošačkih dobara u EU, za blagih 0,1 posto.

Među pojedinim zemljama najveći su rast zabilježile Rumunjska, za 9,6 posto, Poljska, za 5,3 posto, i Estonija, za 4,7 posto. Najizrazitiji pad zabilježila je Finska, za 5,9 posto, Bugarska, za 4,4 posto te Češka, za 3,0 posto.

U Hrvatskoj je ukupna industrijska proizvodnja na godišnjoj razini smanjena 1,6 posto, procjenjuju u Eurostatu.

Prema hrvatskom Državnom zavodu za statistiku (DZS), podatak o mjesečnom rastu industrijske proizvodnje u lipnju podudara se s procjenom Eurostata. Na godišnjoj razini pad industrijske proizvodnje iznosio je prema DZS-u 1,5 posto.

Sutra će se s posebnom pozornošću pratiti objava podataka o bruto domaćem proizvodu eurozone u drugom tromjesečju, za koje Reutersovi analitičari očekuju da će pokazati rast za 0,2 posto. To bi značilo kraj recesije koja je zahvatila područje jedinstvene valute krajem 2011.

Optimizam u pogledu poboljšanja stanja u eurozoni očituje se i u indeksu ekonomske klime u eurozoni koji izrađuje ugledni njemački institut ZEW a u kolovozu je poskočio za čak 11,2 boda, na 44 boda.