Posljednje izvješće Europske komisije (EK) pokazuje pozitivne pomake u tretiranju otpadnih voda među državam članicama, a tome su najviše pridonijeli europski fondovi kroz koje je u zbrinjavanje otpadnih voda u razdoblju od 2007. do 2013. godine plasirano 14,3 milijarde eura.

Najveću ulogu u zbrinjavanju otpadnih voda odigrali su kohezijski fondovi i fondovi za regionalni razvoj. Samo 2009. godine u fondove za regionalni razvoj za potrebe rješavanja zbrinjavanja otpadnih voda alocirano je 3,5 milijardi eura, a 2010. godine 9,7 milijardi eura. Kroz ove programe Poljska je iskoristila 3,3 milijarde eura, Rumunjska 1,2 milijarde eura, a Mađarska 600 milijuna eura.

Razlike među državama
Izvješće ipak pokazuje veliku razliku među državama članicama gdje se Austrija, Njemačka i Nizozemska pokazuju kao najveći korisnici sredstava iz fondova, ali i kao države s najvećim pomakom u zbrinjavanju otpadnih voda. U korištenju novca iz fondova lošim se nisu pokazale i najnovije članice EU, ali njihova briga za odpadne vode nije dosegla razvojen ciljeve koje je Europa postavila još 1991. godine. Poseban problem ostaju veliki gradovi koji prema izvješću Europske komisije još uvijek ne polažu dovoljno pažnje otpadnim vodama. Izvješće upozorava kako od 27 glavnih gradova u Europskoj uniji svega 11 ima adekvatno rješeno zbrinjavanje otpadnih voda iako su potrebni standardi propisani prije 20 godine.Povjerenik za okoliš Europske komisije Janez Potočnik izjavio je prošli tjedan prilikom predstavljanja izvješća kako je izbrinjavanje otpadnih voda "osnovni test društva koji pokazuje jesmo li dovoljno svjesni da počistimo nered koji smo sami stvorili". 

Ostvareni rezultat
"Zadovoljan sam jer vidim da se stvari kreću u zadanom prvacu, a također me raduje što vidim da su potezi Komisije – osiguravanje novčanih sredstava i zakonskih okvira – doveli do željenih rezultata", rekao je Potočnik. Izvješće EK pokazuje kako je u 91 posto slučajeva tretiranje otpadnih voda obavljeno uspješno, za razliku od 77 posto slučajeva u izvješću iz 2008. godine. Također, to je dovelo do boljeg stanja na europskim kupalištima pa izvješće pokazuje kako 78 posto kupališta ima kvalitetnu vodu, za razliku od 68% 1991. godine. Izvješće i pokazuje kako dio članica obrađuje čak 100 % otpadnih voda, ali neke poput Bugarske, Estonije ili Latvije obrađuju 30%. Veliki napredak ostvaren je u Francuskoj i Grčkoj. 

Najave

Pripremite svoje projekte za strukturne fondove EU
19. rujna, veleučilište Vern
Cilj edukacije je predstaviti mogućnosti korištenja fondova EU nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji te pomoći polaznicima da pripreme i razviju svoje projektne ideje kako bi osigurali financiranje početkom 2014.g. Polaznicima će se ukazati na što moraju obratiti pozornost kada počnu razmišljati o pripremi projekata i kako planirati financijsku pozadinu projekta.

Edukacija o programu Youth in Action
24. kolovoza, Gradske knjižnica Oroslavje
U jutarnjim satima u Oroslavju će se održat radionice o projektu i načinu apliciranja. Za organizaciju jutarnjeg programa odgovoran je Savjet mladih Krapinsko – zagorske županije, a predavače će osigurati u suradnji sa Mrežom udruga Zagor. U popodnevnim satima sudionici će organizirano posjetiti Open space meeting u sklopu Jailhouse festivala u Lepoglavi gdje će ih ugostiti Nezavisna udruga mladih. Sudionicima je time pružena prilika upoznati predstavnike organizacija civilnog društva iz drugih država.