Usprkos prošlogodišnjem poskupljenju od 30 posto, realni troškovi hrvatskih kućanstava za kupovinu električne energije u Hrvatskoj i dalje spadaju među najniže u srednjoj i jugoistočnoj Europi.

Prema analizi koju je proveo Poslovni dnevnik, temeljem podataka Eurostata, hrvatski građani za prosječnu neto plaću mogu kupiti 5231 kilovatsat električne energije, što je i do 40 posto više nego u nekim  zemljama u regiji poput Slovačke, Mađarske, Bugarske ili Rumunjske. Manje izdatke za električnu energiju od hrvatskih kućanstava imaju, pak, u Srbiji, Sloveniji i Grčkoj. Prikupljeni podaci ukazuju kako cijena struje u načelu raste sa stupnjem ekonomske razvijenosti, ali kako kroz razvijenost rastu i neto plaće, u načelu troškovi električne energije predstavljaju veće opterećenja kućnim budžetima u manje razvijenim državama.

Tako primjerice, Austrijanci plaćaju četiri puta više cijenu kilovatsata električne energije od građana Srbije, ali svejedno imaju 20-tak posto niži realni trošak. S druge strane, austrijska cijena struje je dvostruko viša nego u Albaniji, ali je realni trošak 6 puta manji. Hrvatska se po cijeni energije nalazi na sredini ljestvice, ali zahvaljujući višim plaćama, hrvatski građani za struju troše znatno manji dio svog dohotka od Rumunja i Bugara, gdje je cijena energije niža. Također, valja napomenuti kako realni trošak kupovine električne energije u znatnoj mjeri ovisi i o fiskalnim, te regulatornim okolnostima u svakoj državi.

Visina neto dohotka uvelike ovisi o visini poreza, dok cijena električne energije u sebi sadrži i niz regulatornih nameta. Tako većina država naplaćuje i posebni porez – trošarinu – na električnu energiju, a u razvijenim zapadnoeuropskim zemljama iz godine u godinu cijene električne energije rastu i zbog sve većih taksi iz kojih se subvencionira razvoj obnovljivih izvora energije. U istočnoeuropskim zemljama takva su ulaganja znatno manja, pa i to u konačnici rezultira nešto nižom jediničnom cijenom električne energije.