Uoči donošenja novoga Zakona o obrtu ne popuštaju ni Hrvatska obrtnička komora (HOK) ni Ministarstvo obrta i poduzetništva. Nakon prošlotjednoga sastanka s ministrom Gordanom Marasom neka su stajališta uspjeli približiti, otkriva nam predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec, no obrtnici su i dalje nezadovoljni kad je riječ o imovini kojom odgovaraju za obveze, o nejednakosti uvjeta poslovanja na tržištu između obrtnika i trgovačkih društva kada obavljaju istu djelatnost te o promjenama izbornog sustava po modelu "jedan obrtnik – jedan glas". Potonje je pitanje podiglo najviše bure.

Što očekujete od Ministarstva, vama važni prijedlozi nisu prihvaćeni, a ne kanite odustati?
Očekujemo da će HOK dobiti na očitovanje konačni prijedlog zakona prije nego što ga Ministarstvo uputi na Vladu. Zastupamo interese hrvatskih obrtnika, a interes svih bi trebao biti razvoj obrtništva zbog otvaranja novih radnih mjesta i zapošljavanja. Ministar Maras je i na koferenciji za medije prilikom predstavljanja novog zakonskog prijedloga rekao da je to njegov zakon i da je HOK samo jedan od zainteresiranih subjekta. Tko su drugi, pitamo se. Naša je zadaća štititi interese hrvatskih obrtnika, a imamo primjedbu i na promjene u vezi s izborima jer se jednoj strukovnoj i neprofitnoj organizaciji kakav je HOK uvodi princip "jedan obrtnik-jedan glas".

Što to znači?
Imamo decentralizirani, delegatski sustav, koji je u izbornom smislu vrlo sličan Vladi i Saboru. Sabor je naša skupština, a Upravni odbor je Vlada, pa je predsjednik kojem je skupština dala povjerenje na neki način predsjednik obrtničke vlade. S obzirom na promjene kojima se to predviđa ukinuti, pitamo se možda ministar Maras i Vlada kane za iduće parlamentarne izbore omogućiti da možemo sami izabrati ministra podzetništva i obrta, pa i da ćemo pojedinačno i neposredno po sistemu "jedan građanin – jedan glas" birati cijelu Vladu. To bi bila ta paralela. U Hrvatskoj ne postoji nijedna neprofitna strukovna organizacija koja ima vlastite izbore po principu "jedan član – jedan glas", pa bi ovo bio presedan. Usto, muče nas veliki troškovi koji će se stvoriti u sustavu te ne znamo na koji će se način provoditi novi izbori.

Na što konkretno mislite?
Dosad smo u pogledu izbora imali sljedeću situaciju. Primjerice, pozivani su svi frizeri u udruženje obrtnika, te su oni izabrali svojeg predsjednika te strukovne sekcije koji je ulazao u Upravni odbor. Isto je i s ugostiteljima, prijevoznicima, proizvođačima itd. Oni su pritom izlučili svojeg predstavnika u skupštinu između više kandidata, te izabrali predsjednika udružnja obrtnika, a skupština je izbarala i delagate koji su ušli u županijsku skupštinu istim pricipom te delegirali skupštinare za HOK. HOK ima 76 skupštinara koji su na izbornoj skupštini na temelju izloženog programa dvaju kandidata tajnim glasovanjem meni dali mandat da vodim Hrvatsku obrtničku komoru. Sistem "jedan obrtnik- jedan glas" dovodi do niza nedoumica. Ne znamo na koji način možemo doprijeti do svih obrtnika i privoliti ih da izađu na izbore. Kako ćemo im dostaviti informaciju o tome, hoće li možda iz proračuna biti doznačena sredstva za promidžbu da svi kandidati imaju jednake uvjete? Hoće li biti moguće da netko tko je danas otvorio obrt sutra bude kandidat za predsjednika HOK-a? Hoće li minuli rad biti plus ili ne? Hoće li se tražiti da svi imaju podmirene obveze za poreze i doprinose i da nemaju nikakvih dugovanja? Što će biti skupština? Što znače neposredni izbori za predsjednika u kombinaciji s pravom Skupštine da raspiše izvanredne izbore ne pitajući članstvo o opozivu? Ministra to ne zabrinjava, smatra da problema nema jer se i predsjednik kojeg opozivaju može opet kandidirati, što je suludo.

Hoćete li popustiti? Neki navode da ste suočeni s ultimatumom, ako ne pristanete, slijedi uvođenje neobvezujućeg članstva? Je li to točno?
Ministar je iznio i takvu mogućnost, no smatramo da u ovom trenutku ona nije održiva.

Zbog krize?
Ne samo zbog krize, nego jer bi to državu skupo stajalo. Obrtnici imaju učenike na naukovanju, a pritom obrtnik, kao i njegov djelatnik koji radi s učenikom, ne prima nikakvu naknadu. Radimo pro bono jer imamo javne ovlasti i radimo drušveno koristan posao. Ako bismo bili suočeni s činjenicom da ćemo imati dobrovoljno članstvo, onda više ne bismo imali osigurana sredstva za provedbu javnih ovlasti. Istodobno ćemo inzistirati na tome da obrtnici, majstori stručni učitelji, budu plaćeni kao i profesori u školama. U tom slučaju država će trebati osigurati u državnom proračuno oko 600-700 milijuna kuna godišnje da bi se platili mentori, koji će učenike uputiti u tajne zanata i na taj način osigurati, ne samo budućnost obrtništva, nego i gospodarstva RH u cjelini.

Je li neobvezujuće članstvo realna opcija ili sredstvo pritiska kako bi se osigurala vaša podrška promjenama?
Ovo je na neki način pritisak. U prijedlogu zakona to se ne spominje, a i ministar Maras na sastanku je to iznio kao varijantu B. No, kada bi to bila realna prijetnja, otvorilo bi se pitanje znači li to da se popušta lobijima koji žele ući na tržište majstorskih ispita i stručnog osposobljavanja. HOK-u će se ograničiti komorski doprinos tako da ostajemo bez onog dijela prihoda koji se plaćao prema ekonomskoj snazi. Završni račun HOK-a u prošloj godini iznosio je 28 milijuna kuna, a ne 200, kako se pričalo, imamo 47 zaposlenika, a ne 400. Ostat ćemo bez šest milijuna kuna prihoda, pa će nam i tako biti dovoljno teško zadržati sve aktivnosti koje imamo, od promidžbe i sufinanciranja izlazaka na sajmove obrtnika do stipendiranja učenika za nepoznate poslodavce novcima hrvatskih obrtnika.

Kakve bi ovlasti po novome dobilo Ministarstvo u odnosu na Komoru? Neki navode da se priprema teren da Komora dobije političkog tutora?
Na žalost, ne mogu govori kakva je konačna vizija predlagača. U sadašnjem prijedlogu Ministrastvo bi dobilo ovlasti tako da ne bismo mogli donijeti neke interne akte bez njegove suglasnosti. Primjerice, Skupština HOK-a ne bi mogla bez suglasnosti ministra samostalno donijeti svoj interni akt, čemu se mi oštro protivimo.

Maras priznao da je država nesposobna

Što za obrtnike znači neravnopravnost u odnosu na trgovačka društva?
Za obavljanje djelatnosti vezanih obrta, za koje je propisan majstorski ispit, a to su 62 zanimanja, obrtnik mora imati trogodišnje obrazovanje, dvije godine staža i položen majstorski ispit, dok trgovačko društvo, pa i ono za deset kuna, prema prijedlogu zakona ne mora imati ništa od ovoga. Smatramo da je riječ o nejednakim uvjetima na tržištu i stoga ne kanimo odstupiti od našeg prijedloga. Tražimo da onaj tko otvara tvrtku, primjerice za fizerske usluge, mora imati zaposlenu stručnu osobu frizera.

Kako ministar brani poziciju potpune liberalizacije?
To je ono što nas najviše čudi. Naime, važeći zakon propisuje da trgovačka društva moraju ispuniti iste uvjete, a ministar je priznao da država nije u mogućnosti provesti zakon. Njegove su tvrdnje išle u smjeru da ni sada sva trgovačka društva nemaju zaposlenu stručnu osobu. To je sve nas iznenadilo, ministar je javno priznao da država nema mehanizme da provede zakon koji je bitan za zaštitu potrošača. Zanimljivo je i da se u prijedogu zakona predviđa obveza zapošljavanja stručne osobe samo za ona trgovačka društva koja žele uzeti naučnika.