Nakon što je predsjednica Ustavnog suda RH Jasna Omejec poručila da se predstečajne nagodbe nastavljaju po zakonu sve do odluke ustavnih sudaca, sve nagodbe dobile su zeleno svijetlo da idu dalje na Trgovačkim sudovima, osim one Dalekovodove koja ostaje blokirana do daljnjega, odnosno prilično je neizvjesno koliko dugo.

Omejec je naime potvrdila da će Ustavni sud tretirati zahtjev suca Kolakušića, ako i kad on dođe na Ustavni sud, kao prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, a ne kao zahtjev. Razlika je velika jer, kako tvrde pravnici, u slučaju zahtjeva kojeg su ovlašteni podnijeti državne institucije i tijela kao i sudovi, ali ne i sudac pojedinac, Ustavni sud ih obvezatno uzima u rad i riješava bez odlaganja. No, kad je riječ o prijedlozima građana za koje Ustavni sud tek treba ocijeniti hoće li nešto uzeti na razmatranje ili neće, takvi predmeti "voze" po redovnoj proceduri, a s obzirom da je taj sud zatrpan često to traje dugo. Kako će Kolakušićev najavljeni zahtjev biti tretiran kao prijedlog bilo kojeg građanina, otvara se pitanje hoće li ceh platiti Dalekovodova nagodba ako će ostati neizvjesno dugo blokirana s neizvjesnim ishodom na Ustavnom sudu.

Za razliku od svih finaliziranih predstečajnih predmeta u upravnom postupku koji se, dakle, mogu rješavati, Dalekovodova nagodba nalazi se na izgled u pravnoj pat poziciji pošto sudac Kolakušić u  rješenju o zastoju navodi da Dalekovod nema pravo žalbe. No, je li tomu tako? Pravnici tvrde da i za Dalekovodov zastoj postoji pravni lijek, točnije žalba, a nju će čini se prvi potegnuti izvjesni vjerovnici Dalekovoda. Iz komapnije nam je to službeno potvrđeno, no s druge strane Dalekovod još nije odlučio hoće li se i on žaliti.

Vrijeme curi, i rok za žalbu iznosi osam dana, pa su vjerovnici sve nervozniji, posebice oni koji su uvjereni da Dalekovodu problem zastoja može riješiti samo viši sud – Visoki trgovački sud. Kod opcije žalbe, kako doznajemo, ključne su dvije stvari. Prva je da se na zastoj primjenjuju pravila o prekidu, pa po Zakona o parničnom postupku postoji žalba na zastoj. Drugo, temelj žalbe je da se ne može zastati s postupkom zbog podnošenja prijedloga za ocjenu ustavnosti nekog zakona. O tome u pravnoj teoriji vlada nepodijeljeno mišljenje, a što se tiče sudske prakse valja reći da postoji na stotine prijedloga, te da nikad nijedan sud nije zastao s nekim konkretnim predmetom dok se slučaj ne riješi na Ustavnom sudu.

Postoji i opcija da se Dalekovod ne žali, te da odluči čekati odluku Ustavnog suda. No, onda se izlaže riziku čak i ako pobijedi. U tom slučaju to može biti Pirova pobjeda: dugotrajna predstečajna procedura realno može i investitore i partnere natjerati na raskide ugovore i dovesti do gubitka poslova. Ako bi, pak, na Ustavnom sudu izgubio stvar je više nego jasna: slijedio bi stečaj. Važna točka u lancu je žalba i VTS jer ako viši sud odblokitra slučaj, Dalekovod bi mogao uhvatiti priključak na sve ostale nagodbe. A čak i da sporni zakon padne na Ustavnom sudu to će se odnositi samo na nove slučajeve.

Partneri im vjeruju

Ugovor od 100 milijuna kuna

Dalekovod i Hidrolektra potpisali su aneks ugovora u iznosu od 100 milijuna kuna koji se tiče opremanja tunela na autocesti A1 koji se nalaze na potezu Ravča – Ploče, podsektoru autoceste Split – Ploče. Riječ je o nastavku ugovorenog posla između Hrvatskih autocesta i konzorcija izvođača, a Dalekovod je podizvođač Hidroelektre. Aneks je potpisan neposredno nakon odluke kojom je sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Mislav Kolakušić zaustavio predstečajnu nagodbu Dalekovoda. Kako doznajemo, Dalekovod je o tome  obavijestio kooperante, te uplatio avansna sredstva, a radovi moraju biti završeni u listopadu.