Ulazak Hrvatske u Europsku uniju neće doprinijeti hrvatskom gospodarskom niti u približno onolikoj mjeri u kojoj je utjecao na zemlje središnje Europe u proteklome desetljeću, ističu analitičari Raiffeisen Austria u svom najnovijem mjesečnom izvješću.

Drugim riječima, Hrvatska je u EU ušla u prilično nepovoljnom trenutku kada Unija prolazi kroz drugi val recesije. Stoga je malo vjerojatno da će Hrvatska bilježiti rast izvozne potražnje ili veći priljev investicija koji su u prošlosti omogućili brzi gospodarski rast novih članica. Za razliku od prijašnjih prognoza financijskih analitičara, ulazak u EU neće pomoći niti financijskoj poziciji Hrvatske. Sasvim suprotno, članstvo u EU na financijskim tržištima više ne osigurava ni smanjene premije rizika, navode analitičari Raiffeisena. Kratkoročno ne očekuju ni pozitivnu promjenu u kretanju kapitala. Dapače, u uvjetima produžene recesije gospodarstva domaći financijski sektor nastavlja se razduživati prema inozemstvu. Središnja banka istodobno najavljuje i aplikaciju za ulazak u eurozonu, iako ispunjavanje Maastrichtskih kriterija konvergencije trenutačno ne izgleda tako dostižno.

Valutni rizik u visoko euroiziranom financijskom sustavu najučinkovitije je riješiti uvođenjem eura, smatraju u Raiffeisenu pa se očekuje dodatne mjere za smanjenje deficita države i učešća javnog duga u BDP-u kako bi se prije 2020. dosegnuo i taj cilj.U kratkome roku, koristi za Hrvatsku bit će vjerojatno manje od gubitaka zbog izlaska iz Cefte te smanjenja turističkih dolazaka iz zemalja koje su po EU pravilima pod viznim režimom, ocjenjuju u Raiffeisenu.Nešto slično je nedavno zaključio i Michael Landesmann, direktor Bečkog instituta za međunarodnu usporednu ekonomiju koji je kazao da pristupanje EU Hrvatskoj neće donijeti veći poticaj gospodarstvu i da bi proizvodnja čak mogla i pasti. Problem je, po njemu, što je Hrvatska "prespavala" politiku industrijalizacije i stavila sve na turizam.Analitičari Raiffeisena smatraju, međutim, da je Hrvatska možda previše očekivala kada su u pitanju beneficije na kratki rok.

Dugoročni izgledi su ipak nešto pozitivniji i optimističniji pa analitičari očekuju da će EU donijeti dugoročne koristi za Hrvatsku, prije svega kroz veću prodaju hrvatskih kompanija na europskom tržištu, te investicije u proizvodnju izvoznih roba i usluga.Također procjenjuju da bi Hrvatska sada mogla bolje iskoristiti svoje geografske prednosti u turizmu i transportu. Ipak, najveći poticaj rastu vide od snažnog pritiska na provedbu strukturnih reformi, prije svega kao rezultat otvaranja tržišta te kroz EU institucije. Pozitivan učinak na gospodarstvo bit će i kroz EU strukturne i kohezijske fondove, koji bi od 2014. u idućih sedam godina mogle dosegnuti 2,35 posto bruto domaćeg proizvoda, procjenjuju analitičari.

Ove godine, pak, u Raiffeisen banci procjenjuju da će, nakon usporavanja negativnih kretanja u domaćem gospodarstvu u prvoj polovini godine, u trećem tromjesečju biti zaustavljen daljnji gospodarski pad. To procjenjuju na temelju većeg sezonskog zapošljavanja, prihoda od usluga iz turizma tijekom ljeta te povoljnijih vremenskih okolnosti nego prošle godine, zbog kojih bi poljoprivredna, prehrambena i energetska proizvodnja mogle porasti.