Već idućega tjedna na sjednici Vlade naći će se prodaja HŽ Carga, a do kraja rujna bit će potpisan ugovor o prodaji tvrtke, najavio je ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić u petak u Zagrebu prilikom predstavljanja dokumenta Svjetske banke "Hrvatska: Izvješće o politikama željezničkog sektora".
Hajdaš Dončić
Naša vizija vrlo je bliska preporukama Svjetske banke, s kojom smo surađivali na izradi izvješća. Još lani Hrvatske željeznice bile su izmrcvaren sustav bez strateške vizije. Dijelile su se na 30 tvrtki i zapošljavale 17.000 ljudi
"Naša vizija vrlo je bliska preporukama Svjetske banke, s kojom smo surađivali na izradi izvješća. Još lani Hrvatske željeznice bile su izmrcvaren sustav bez strateške vizije. Dijelile su se na 30 tvrtki i zapošljavale 17.000 ljudi", podsjetio je Hajdaš Dončić. "Tvrtke su sada tri, a kad prodamo HŽ Cargo, ostat će samo HŽ Infrastruktura i HŽ Putnički prijevoz. Broj zaposlenika smanjen je na 13.000. Nakon dovršetka privatizacije svega što se ne ubraja u osnovnu djelatnost, do 2017. preostat će ih 10.000", rekao je Hajdaš Dončić. Fokus u razvoju željeznice bit će na dva paneuropska prometna koridora koji prolaze Hrvatskom. Već su potpisani ugovori za obnovu i modernizaciju nekoliko pruga s fondovima EU, iz kojih bi se moglo sufinancirati i do 75 posto troškova. Znatan prihod željeznica bi trebala ostvariti i kroz postotak trošarina za korištenje autocesta (između 0,2 i 0,3 posto). Ministar je istaknuo da je HŽ Cargo "isključivo političko pitanje", a privatizacija nužna zbog liberalizacije željezničkog prometa.
HŽ Putnički prijevoz bit će neko vrijeme zaštićen, jer će sa državom potpisati 10-godišnji ugovor. Promjena će biti i u putničkom prometu, neke će nerentabilne pruge biti ukinute i zamijenjene jeftinijim autobusnim linijama, zbog čega će HŽ kupiti autobuse. Sudeći prema rezultatima iznesenima u Izvješću, produktivnost prosječnog hrvatskog željezničara upola je lošija od ostalih u EU, a produktivnost teretnog vagona manja je za trećinu. "Intenzitet prometa ostao je nizak iako je Hrvatska proteklih godina uložila puno novca u željeznicu. Primjerice, tijekom 2011. uloženo je dvije milijarde kuna, što je 0,7 posto BDP-a. Vi taj novac niste efektno iskoristili, premalo je uloženo u infrastrukturu, sustav je star i zato pada kvaliteta usluge", rekao je Jean-Francois Marteau, jedan od autora izvješća.
Hrvatska bi od EU od 2014. do 2020. za prometni sektor mogla dobiti 2,4 milijarde eura. Većina tog novca ide za željeznicu, gdje je samo za održavanje sustava godišnje potrebno više od 130 milijuna eura, od toga 55 milijuna za infrastrukturu, 30 milijuna za teretni vozni park te 45 milijuna za putnički vozni park. Najveći bi dio trebao doći iz fondova EU, ali to će biti ograničeno na osnovnu međunarodnu mrežu i putničke prijevozne kapacitete. Otvaranje tržišta EU prilika je za HŽ i luku Rijeku u nadmetanju s lukama Kopar i Trst, "no vrijedi i obrnuto", rekao je Marteau. Svjetska banka pozdravlja plan restrukturiranja HŽ-a i reforme, no napominje da su mjere rezanja troškova nedovoljno ambiciozne.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu