Nedavno objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku ukazuju na prevlast žena, u odnosu na jači spol u različitim područjima društva: znanosti. medicini, školstvu, sudstvu.

Žene predstavljaju većinu u zdravstvu među doktorima medicine, ali i među specijalistima, u školstvu gdje su većina nastavnice u srednjim i osnovnim školama, u sudstvu gdje žene čine preko 70% sudaca na općinskim, trgovačkim, prekršajnim sudovima. Međutim, muškarci još uvijek imaju prevlast na jako visokim ili političkim funkcijama. 

U sudstvu, muškarci imaju prevlast na najvišim instancama suda: među sucima ustavnog (62%) i vrhovnog (51%) suda. Predstavljaju 80% saborskih zastupnika i ministara, a čak ih je 86% među veleposlanicima.

I na kraju, žene u prosjeku imaju 10% niže plaće od muškaraca. Navedeni podaci su činjenice, brojevi koji prikazuju odnos žena i muškaraca u različitim područjima u Hrvatskoj.

GfK Hrvatska je proveo istraživanje u kojem je pitao hrvatske građane kako oni vide idealnu ženu u društvu, u smislu njenog poslovnog angažmana i angažmana oko obitelji i djece, ali i kako žene vide same sebe po istom pitanju.

Dobivene rezultate usporedili su sa svim prethodnim istraživanjima (prvo je provedeno 1995. godine). Uspoređujući podatke od 1995.-e godine do danas, vidimo da se slika idealne žene promijenila najviše u pogledu žene u ulozi majke i domaćice.

Prije 18 godina znatno veći broj hrvatskih građana (24%) idealnom ženom je smatrao onu čija je uloga isključivo briga o obitelji i djeci (majka i domaćica), za razliku od današnjih dana kada takvom idealnu ženu smatra 14% hrvatskih građana.

U periodu od 1995. do 2007. godine percepcija idealne žene kretala se u smjeru sve većeg angažmana žene na poslovnom planu, rastao je broj građana koji smatraju da bi idealna žena trebala biti uspješna, zaposlena žena, koja gradi svoju karijeru, dok se o obitelji i djeci brine uz pomoć neke druge osobe (od 30% 1995. do 40% 2007.).

Istovremeno se smanjivao broj onih koji su idealnom ženom smatrali onu koja radi na manje odgovornim poslovima, ali se brine o obitelji i djeci (1995.- 39%, 2007.- 31%). S obzirom na to da u zadnjih 6 godina nije provedeno isto istraživanje, nedostaju podaci koji bi nam mogli ukazati na trenutak kada se ponovno počela mijenjati percepcija idealne žene.

U svakom slučaju, posljednje istraživanje pokazuje da se broj onih koji idealnu ženu zamišljaju isključivo kao domaćicu i majku nije promijenio (2007.-15%; 2013.-14%), kao ni broj onih koji idealnom ženom smatraju zaposlenu ženu angažiranu u javnom i političkom životu (2007.- 5%, 2013.- 5%).

Najveće promjene u percepciji idealne žene odnose se na povratak žene obitelji i djeci uz poslovni angažman manjeg opsega. U odnosu na prije 6 godina, 12% je više onih koji idealnom ženom smatraju onu koja je zaposlena na manje odgovornim mjestima i brine o obitelji i djeci, dok je 5% manje onih koji idealnom ženom smatraju onu kojoj je na prvom mjestu poslovna karijera.

Ako usporedimo sliku idealne žene u očima muškaraca i žena, vidimo da žene pripadnice svog spola više vide kao karijeristice (žene – 38%, muškarci – 31%), dok je muškarcima idealan „ljepši spol“ još uvijek više usmjeren na brigu oko obitelji i djece. Kao i ženama, i mlađim osobama (do 34 godine), idealna žena je ona kojoj je karijera na prvom mjestu (48%).

Slično mišljenje dijele Zagrepčani (51%) i Istrijani (45%), ali i neoženjene/neudane osobe (47%). Zanimljivo je bilo vidjeti da li, i koliko odstupa slika idealne žene u odnosu na njenu stvarnu poziciju, ulogu današnjih žena.  Najveća odstupanja između želja i stvarnosti postoje u dvjema ulogama žene: kao majke i domaćice i kao karijeristice. Žene su u Hrvatskoj u znatno većoj mjeri majke i domaćice (24%) u odnosu kakvom si zamišljaju idealnu ženu (12% ih idealnu ženu zamišlja kao majku/domaćicu). S druge strane, stvarnost je i da su žene u Hrvatskoj u manjoj mjeri uspješne poslovne žene koje grade karijeru (svega ih je 21%), u odnosu što bi one željele biti (38% idealnu ženu vidi kao karijeristicu).