Srbijanski kralj mesa i jedan od najvećih poduzetnika u Srbiji Petar Matijević pred kupnjom je dvije poljoprivredne zadruge u Hrvatskoj, u čijem se vlasništvu nalazi 1500 hektara zemlje. "Još uvijek radimo dubinsko snimanje da ne bi bilo iznenađenja", kaže sa Poslovni dnevnik Petar Matijević.
Time će se realizirati prva kupnja poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj od strane srbijanskog ulagača, dok u Srbiji zemlju već naveliko kupuju Agrokor i osječka Žito grupa. Matijević je ulagačko oko bacio na poljoprivredne zadruge Jankovci i Negoslavci u Vukovarsko-srijemskoj županiji u vlasništvu hrvatskog poduzetnika Envera Moralića s kojim Matijević još uvijek nije razgovarao o cijeni. O tome će, kaže, detaljnije razgovarati nakon završetka postupka dubinskog snimanja.
60radnika
zaspoleno je u zadrugama Jankovci i Negoslavci, a proizvode šećernu repu
Tržište šećera
"Naša zemlja u Vojvodini kvalitetnija je od ove u Srijemu. U Hrvatskoj se dobije u prosjeku 6 tona po hektaru, dok mi na istoj površini proizvedemo 7,5 tona. Donijet ćemo znanje kojim ćemo povećati produktivnost, kako u Hrvatskoj, tako i u Srbiji", najavljuje Matijević. Osim što je poslovno zainteresiran za hektare zemlje, Matijevićevo zanimanje ima i emocionalnu težinu budući da je porijeklom iz tog kraja te tvrdi da dobro poznaje obje spomenute zadruge. Ne očekuje nikakve pravne i birokratske probleme ili zapreke pri kupnji, budući da je hrvatski državljanin.Strategija mu je sasvim jasna i logična, što priznaje u razgovoru, a ona se sastoji u tome da kupi poduzeće u članici Europske unije i tako pokuša osvojiti i to golemo tržište. "Hrvatska su vrata EU i na ovaj način ćemo pokušati otvoriti njezino, kao i tržište EU", kaže Matijević. U željenim zadrugama za sada radi oko 60 ljudi te se uglavnom bave uzgojem šećerne repe. Situacija s tržištem šećera se nakon hrvatskog ulaska u EU preokrenula pa je sada isplativije šećer prodavati srpskim šećeranama, što će Matijević učiniti nakon kupnje zadruga. Objašnjava da Srbija, za razliku od Hrvatske, ne daje poljoprivredne subvencije, što je poljoprivrednike natjeralo da se sasvim okrenu tržištu u pokušaju što boljeg plasmana robe. Svoju robu plasira uglavnom u Srbiji te za sebe tvrdi da je najveći proizvođač mesa i mesnih prerađevina u toj zemlji.
"Imamo zaokruženu proizvodnju te lanac specijaliziranih trgovina u kojima prodajemo svoje proizvode, što ne postoji u Hrvatskoj", kaže Matijević. On je po izbijanju rata u Hrvatskoj 1991. godine izbjegao iz Zagreba u Novi Sad gdje je počeo stvarati svoje carstvo, grupaciju koja nosi naziv po njegovom prezimenu. Danas raspolaže s ukupno 27 tisuća hektara zemlje i 26 poduzeća koji se bave različitim poslovima i zapošljavaju nekoliko tisuća ljudi. U njegovom vlasništvu nalaze se poljoprivredni i mesni kombinati, proizvođači tekstila, tiskara, poduzeće za reciklažu te hotelske tvrtke. Svojevremeno je iskazivao interes za kupnju hotela u Opatiji, a pojedini srbijanski mediji povezivali su ga i s pranjem novca za narkobosa Darka Šarića, što je on oštro demantirao. Danas tvrdi da je poduzetništvo nemilosrdno mjesto u kojemu opstaju najbolji, odnosno najproduktivniji. Upravo je manjak produktivnosi glavna boljka Srbije i Hrvatske, kaže Matijević. Često prati najveće srbijanske i hrvatske tvrtke kako bi odredio poziciju svoje tvrtke, a tržištu te je došao do zaključka da srbijanske kompanije stoje nešto bolje od hrvatskih.
Nema diskriminacije
"Hrvatske kompanije nešto su zaduženije od onih u Srbiji. Međutim, srbijanski poduzetnici zanimat će se sve više za Hrvatsku ne samo zbog toga što im se tako otvara tržište EU, nego zato što Hrvatska, za razliku od Srbije, dulje posluje po tržišnim principima", kaže Matijević. I dok su mediji u Srbiji njegov veliki povratak u Hrvatsku iskoristili da još jednom upozore na loš tretman srbijanskih ulagača u Hrvatskoj, Matijević kaže da u Hrvatskoj nije osjetio diskriminaciju. "Kapital ne poznaje nacionalnost. Zar mi vi ne bi prodali stan u Zagrebu kada bih vam ponudio najveću cijenu? Mi poduzetnici ne bojimo se više nacionalnog sukoba, nego ekonomskog jer se stalno moramo boriti u strahu od onih koji posao rade bolje od nas", zaključuje Matijević.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu