Saborska oporba sa zadrškom je dočekala Vladin prijedlog zakona o osnivanju zaklade Hrvatska kuća – Croatia House, o kojem Sabor raspravlja posljednjeg dana redovnog ljetnog zasjedanja.

Postoji niz institucija koje mogu obavljati posao te zaklade, njenim osnivanjem zapravo se "dupliraju" poslovi postojećih institucija te u konačnici povećavaju državni troškovi, ustvrdili su zastupnici HDZ-a, HDSSB-a i Hrvatskih laburista.

Zakonom se udvostručuju poslovi institucija i ustanova koje se već bave sličnim poslovima, istaknuo je Jasen Mesić (HDZ), držeći da bi korisnije bilo sredstva namjenjena zakladi preusmjeriti u izdavačku djelatnost, konkretno prevođenje hrvatskih djela. Ovaj prijedlog dogovor je potpredsjednice Vlade iz redova HNS-a i ministrice kulture iz HNS-a, zaključio je Mesić.

Bori Grubišiću (HDSSB) simptomatično je što je na popisu poslova zaklade na prvom mjestu promicanje vanjske politike, pa onda sve ostalo. Iako inicijalnih 200.000 kuna za zakladu ne drži velikim iznosom, upozorava kako nema nadzora nad trošenjem novca, te kako će Sabor biti tek "nijemi promatrač" kad upravni odbor bude izvještavao Vladu o financiranju programa.

Imamo Maticu iseljenika, Državni ured za Hrvate izvan Hrvatske, a sad i tu novu instituciju. Zašto postojeći Ured nije mogao odrediti zamišljeni posao, pita Grubišić i najavljuje suzdržanost HDSSB-a kod glasovanja.

Ovo je farsičan zakon, ne znamo što će zaklada raditi pored tolikih postojećih institucija, kaže laburist Branko Vukšić.

HDZ-ov Duje Marasović poruku predloženog zakona iščitava kao novo povećanje državnih troškova, čemu se oštro protivi. Vladajuća koalicija na razne načine povećava troškove, kaže Marasović te umjesto toga predlaže smanjenje broja saborskih zastupnika sa 150 na 100.

Što će predsjedniku svakog saborskog odbora, pa i onog za kulturu, šofer, neka se voze tramvajem, poručio je Marasović.

Zaklada Hrvatska kuća bi, prema predloženom zakonu, promicala hrvatsku vanjsku politiku, hrvatsku kulturu, umjetnost, povijest, hrvatski jezik i kulturnu baštinu u inozemstvu, te pružala pomoć u ostvarivanju ciljeva koje Republika Hrvatska ima prema Hrvatima izvan Hrvatske.

Zaklada bi imala Upravni odbor s pet članova – predsjednika i četiri člana Odbora imenovala bi i razrješavala hrvatska Vlada na prijedlog ministara nadležnih za poslove kulture i vanjske i europske poslove.

Osnovnu imovinu Zaklade činio bi iznos od 200.000 kuna iz državnog proračuna, a financirala bi se iz dijela prihoda od igara na sreću i nagradnih igara.