Žalbeno vijeće Haaškog suda pod predsjedanjem Theodora Merona danas je poništilo oslobađajuću presudu Radovanu Karadžiću po prvoj točki optužnice, kojom ga se tereti za genocid u više općina Bosne i Hercegovine. Zanimljivo je da je presuda izrečena na dan kada se prije 18 godina dogodio genocid u Srebrenici. Predmet je vraćen na postupak Pretresnom vijeću.

15.39 Zasjedanje Žalbenog vijeća je završeno.

15.37 Žalbeno vijeće odbija Karadžićev argument da bi poništenje oslobađajuće presude omelo tog suđenja za ostale točke optužnice.

– Iz gore navedenih razloga, Žalbeno vijeće djelomično odobrava prvu, drugu i treću žalbenu osnovu Tužilaštva, poništava oslobađajuću odluku Pretresnog vijeća. Vraća na snagu optužbe kojima se tereti Karadžić po prvoj točki optužnice. Odbija preostale žalbene osnove tužilaštva, vraća predmet Pretresnom vijeću – rekao je sudac Theodor Meron.

15.33 Žalbeno vijeće djelomično prihvaća drugu i treću osnovu i poništava zaključak pretresnog vijeća da ne postoje dokazi o genocidnoj namjeri Karadžića i drugih navodnih članova udruženog zločinačkog pothvata.

15.28 Žalbeno vijeće je zaključilo da je Pretresno vijeće pogriješilo zaključivši da nema dokaza da bi razuman presuditelj o činjenicama mogao zaključiti da se radnja u osnovi djela genocida hotimično nametanje uvjeta smišljenih da izazovu duševno uništenje žrtava dogodila.

"Nema dokaza za genocid"

Žalbeno vijeće Haaškog suda danas izriče presudu po žalbi Tužiteljstva na odluku da se bivši politički vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić oslobodi odgovornosti za genocid u sedam bosanskohercegovačkih gradova.

Zanimljivo je da je presuda izrečena na dan kada se prije 18 godina dogodio genocid u Srebrenici.

Karadžić je 11. lipnja podnio zahtjev za izricanje oslobađajuće presude po svim točkama optužnice u skladu s pravilom 98bis Pravilnika. Na pretresu održanom 28. lipnja 2012. Pretresno vijeće je izreklo oslobađajuću presudu po točki 1 Optužnice, u kojoj se navodi da je Karadžić sudjelovao u udruženom zločinačkom poduhvatu, zajedno s drugim članovima vođstva Srbije i bosanskih Srba, koji je imao za cilj trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata iz općina u Bosni i Hercegovini u razdoblju od 31. ožujka 1992. i 31. prosinca 1992. provođenjem kampanje progona, koja je uključivala ponašanje na osnovi kojeg se vidjela namjera da se počini genocid, izvijestio je ICTY.

U tom pogledu, Vijeće je zaključilo da nema “dokaza, čak i ako bi bili u potpunosti prihvaćeni, koji bi mogli podržati osudu za genocid u tim općinama prema članu 4(3) Statuta”. Tužilaštvo je 25. rujna 2012. uložilo žalbu na oslobađajuću presudu, nakon čega je Žalbeno vijeće saslušalo usmene podneske u vezi sa žalbom 17. travnja 2013.