Izvoz ruske nafte u Europu pao je na najnižu razinu u deset godina, a takav razvoj događaja dodatno će otežati ionako loše poslovanje srednjeeuropskih rafinerija.
2,1milijuna
barela nafte dnevno izvozit će se iz Rusije u Europu tijekom srpnja
Prema službenom rasporedu ruske državne kompanije za transport nafte Transnjefta, tamošnje naftne tvrtke europskim bi zemljama u srpnju u prosjeku trebale isporučivati oko 2,1 milijuna barela nafte dnevno. Riječ je o znatnom smanjenju koje je posljedica sve veće unutrašnje potrošnje u Rusiji, ali i povećanja izvoza ruske nafte u Aziju. Manje količine ruske nafte na europskom tržištu rezultirat će i povećanjem njezine cijene, a to bi poskupljenje moglo ponovno narušiti bilance europskih rafinerija, koje su se posljednjih godinu dana oporavljale od petogodišnjeg razdoblja neprofitabilnog poslovanja. To se naročito odnosi na rafinerije u kontinentalnom dijelu srednje i istočne Europe, u Češkoj, Poljskoj i Mađarskoj, koje imaju ograničene alternativne načine opskrbom nafte, povrh ruskog naftovoda Družba. A isporuke tim naftovodom pojedinih mjeseci prošle godine bile su prepolovljene.
Primjerice, u travnju 2012. , rafinerije u Češkoj putem tog naftovoda primile su tek 20 posto dogovorenih količina nafte. Dobava iz alternativnih pravaca, pak, bila je znatno skuplja, što je tamošnje rafinerije, koje ionako posluju na rubu profitabilnosti – dovelo u vrlo tešku poslovnu situaciju. Najveći razlog tih problema svakako je bilo otvaranje velikog naftovoda ESPO – kojim je Rusija dobila mogućnost opskrbe kineskog tržišta naftom iz svojih istočnosibirskih nalazišta. Ipak, kako je tamošnja proizvodnja još uvijek nedovoljno razvijena, za Kinu je preusmjeren i dio kapaciteta starijih polja u zapadnom Sibiru, inače namijenjenih opskrbi Europe. Iako će mnogi u tome vidjeti i političke razloge, činjenica je da iza rasta ruskog izvoza nafte u Kinu stoji poslovna logika – tamo mogu postići višu cijenu. Da se situacija za europske rafinerije neće poboljšati niti u 2013. moglo se naslutiti nakon što je najveća ruska naftna kompanija Rosnjeft potpisala ugovor o 25-godišnjoj opskrbi Kine naftom, vrijedan 270 milijardi dolara.
Štern
Rusi žele smanjiti izvoz sirove nafte, a povećati izvoz naftnih derivata
Temeljem tog ugovora Rosnjeft se obvezao udvostručiti isporuke Kini, a prvi efekti tog dogovora očito se već vide u Europi. Drugi problem je što su ruske rafinerije posljednjih godina znatno povećale svoje kapacitete, te modernizirale procese, što je također rezultiralo većom unutrašnjom potrošnjom nafte u zemlji, te smanjenjem kapaciteta za izvoz.Nesreća je u tome što je znatan broj europskih rafinerija, naročito onih na Mediteranu već bio pogođen problemima s opskrbom naftom, izazvanih ratom u Libiji i embargom na uvoz nafte iz Irana. Da bi se tome prilagodile, rafinerije su ulagale velika sredstva u modernizaciju koja bi im omogućila da prerađuju nešto težu, ali i jeftiniju rusku naftu. Ipak, sad uz pad izvoza i rast cijena ruske nafte, ta ulaganja postat će potpuno neisplativa.
Slabe alternative
Mađari osuđeni na opskrbu Janafom
Za rafinerije u Austriji, Češkoj i Mađarskoj pad isporuka nafte kroz naftovod Družba je i dodatni problem jer imaju vrlo malo alternativnih pravaca. Najveći je Transalpski naftovod koji srednju Europu opskrbljuje iz Trsta, no on već nekoliko godina posluje s punim kapacitetom. Druga mogućnost, barem što se Mađara tiče, jest hrvatski Janaf, koji je još uvijek relativno slabo iskorišten.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu