Proizvodnja mlijeka na visokoj razini zajednički je cilj mliječne industrije i proizvođača, ističe Rašeljka Maras, predsjednica novoosnovane udruge CroMilk. Riječ je o članici Europske asocijacije mliječne industrije (European Dairy Association – EDA), koja okuplja tvrtke čija je djelatnost otkup svježeg mlijeka, njegova prodaja i distribucija.

Članovi su CroMilka Dukat, sestrinski KIM, Meggle, Udruga hrvatskih malih mljekara (UHMM) sa 30-ak članova…Udruga je novi poslovni izazov Rašelje Maras, koja ima 12 godina uspješna staža u PR-u. Još 2002. osnovala je vlastitu tvrtku Meritor Mediju, kao prvu specijaliziranu PR agenciju u Hrvatskoj koja je u kratkom razdoblju postala jedna od vodećih domaćih PR agencija. Nakon šest godina prodala je većinski udjel strateškom partneru, portugalskoj Young Network Grupi. 

Što će biti osnovna zadaća CroMilka?
Prije svega, učiniti hrvatski mliječni sektor konkurentnim. Kada kažem konkurentnim, mislim i na industriju i na proizvođače. Ovo je priča u kojoj moramo raditi svi zajedno. Proizvodnja hrane, mlijeka posebno, mora imati apsolutni konsenzus svih instanci. To je naš nacionalni interes, moramo ne samo očuvati nego daleko snažnije razvijati proizvodnju, učiniti je znatno konkurentnijom nego što je danas. 

Kako CroMilk može podići konkurentnost, proizvodnja mlijeka u velikom je padu već drugu godinu?
Radit ćemo to na nekoliko načina, prva je obveza pomoći proizvođačima da oni postanu konkurentniji. Pogrešna je percepcija da je mliječna industrija neprijatelj proizvođača. Mliječna industrija u Hrvatskoj ne može opstati bez proizvođača. Uvoz je skup, ne isplati se i doista nikome nije u interesu da proizvođači nestaju. Poljoprivredna agencija napravila je projekt Mlijeko hrvatskih farmi, sve mljekare ponosno koriste taj znak na pakiranjima. Problem je što mlijeka nema dovoljno. Proizvodnja je ove godine u odnosu na isto razdoblje lani manja 21 posto. To je vrlo porazan podatak. Radit ćemo na povećanju proizvodnje, na edukaciji proizvođača. Pokušat ćemo izvući što više novca iz fondova Europske unije. Radit ćemo i na podizanju potrošnje mlijeka, koja je vrlo mala. Mlijeko je osnovna namirnica, kao voće i povrće, i na samom je vrhu prehrambene piramide. 

Paletu aktivnosti koje spominjete ne može pokrenuti i provoditi jedna osoba, tko će financirati aktivnosti CroMilka?
To je istina, sve zamišljeno namjeravamo realizirati prije svega suradnjom postojećih institucija, mliječne industrije i proizvođača. Svi imamo isti interes: da proizvodnja mlijeka bude na visokoj razini. Mliječna kvota Hrvatske je 765 milijuna kilograma, procjenjuje se da će u 2013. biti proizvedeno manje od 500 milijuna kilograma. Aktivnosti CroMilka financirat ćemo iz fondova Europske unije. Partnerstvo s EDA-om iznimno je važno. Mnoge od 24 članice EDA-e imale su slična iskustva, pokušat ćemo maksimalno iskoristiti njihova znanja. Dobili smo već dobre primjere kako se to može raditi, postoje i udružene akcije više zemalja na edukaciji, na kampanjama. Nadamo se i vrlo snažnoj suradnji s Ministarstvom poljoprivrede. Onog trenutka kada padne proizvodnja sektor se mora okrenuti uvozu, a to nam nije cilj. Vjerujem da u Ministarstvu vrlo dobro razumiju važnost podizanja proizvodnje mlijeka. 

Koju konkretnu pomoć EDA može dati CroMilku?
CroMilk, što je doista bitno, može sudjelovati u donošenju odluka vezanih uz Europski parlament i Europsku komisiju. Komisija EDA-u vidi kao svog partnera i sada možemo izravno participirati u donošenju odluka na razini EU, odluka bitnih za naš mliječni sektor. 

PR dobra referenca

Otkud obrat, iz PR-a u mliječni biznis?

Mojih 12 godina rada u PR-u, možda bih radije rekla u poduzetništvu, bila je jako dobra referenca budući da sam dosta radila na EU projektima, na edukaciji i komunikaciji. Bila sam i dio tima koji je vodio informacijski centar delegacije Europske komisije u Hrvatskoj. Europska asocijacija mliječne industrije ima vrlo visoke kriterije što lokalni partner u Hrvatskoj treba raditi i kakva osoba može voditi udrugu.