Novi Zakon za održivo gospodarenje otpadom kojeg je Sabor usvojio u hitnoj proceduri krajem prošlog tjedna, za mnoge jedinice lokalne uprave i komunalne tvrtke značit će ulaganja u opremu i kadrove. Pokušali smo saznati kako su se za novi Zakon pripremile tvrtke koje se bave otpadom i kako će provedba utjecati na njihovo poslovanje, prije svega na troškove.

U zagrebačkom ZGOS-u, čiji je zadatak vođenje pogona i sanacija Jakuševca, upozoravaju svoje korisnike da odvajaju otpad koji im dovoze, jer im u suprotnom neće primati otpad na odlaganje. Osim što će morati biti stroži prema korisnicima, prije svega zagrebačkoj Čistoći, u ZGOS-u ne predviđaju da će zbog novog Zakona imati nova ulaganja ili kadrovske promjene. U tvrtki koja posluje u okviru Zagrebačkog holdinga ističu da već ulažu velike napore u edukaciju korisnika odlagališta i šire javnosti, o potrebi odvojenog sakupljanja iskoristivog otpada i reciklaže.

"Već smo u nekoliko navrata sve korisnike odlagališta obavijestili o obvezi povećanja stupnja reciklaže i smanjenja količine biorazgradivog otpada u otpadu koji dovoze na odlaganje. Zadnju obavijest smo poslali u svibnju 2013. godine. Vjerujemo da će naši korisnici poštivati obveze koje proizlaze iz Zakona, te da će povećanjem stupnja reciklaže izbjeći nepotrebno odlaganje otpada i plaćanje naknade za odlaganje otpada koji se može reciklirati", poručili su u ZGOS-u.

Zanimljivo, dok nam je ZGOS bez problema odgovorio na upit kako će novi Zakon utjecati na poslovanje, iz zagrebačke Čistoće nismo dobili odgovor. Umjesto Čistoće javili su nam se iz odnosa s javnošću ZG Holdinga, i to vrlo kratkim odgovorom u kojem stoji: "S obzirom da su za provedbu Zakona o održivom gospodarenju otpadom odgovorne jedinice lokalne samouprave, molimo pitanja uputite Gradu Zagrebu. Mi ćemo postupiti po njegovim naputcima". Za pretpostaviti je stoga da naputaka još nema.

Za razliku od zagrebačke Čistoće, u Rijeci su već imali spreman odgovor. U Riječkoj Čistoći tako napominju da su već ranije započeli s razvrstavanjem otpada u Rijeci i osam lokalnih jedinica u takozvanom riječkom prstenu. Koliko je za sad poznato, za daljnju provedbu Zakona trebat će im 2,5 milijuna kuna koje bi u iznosu od 40 posto trebao pokriti Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Radi se o nabavci novih spremnika za razvrstavanje tetrapak ambalaže, papira, metala, stakla i plastike. Pritom će se, kako pojašnjava glasnogovornica KD Čistoća Marina Babić Brusić, u isti spremnik ubacivati metal, staklo i plastika, jer se oni lako odvajaju u daljnjem postupku.

"S obzirom da smo od ranije znali štio nas očekuje s donošenjem novog Zakona, već smo krenuli u postupak nabave par tisuća novih spremnika. U Rijeci već imamo 200 eko-otoka, odnosno posuda za odvajanje, a kroz mjesec dana postavljat ćemo nove", pojašnjava Babić Brusić, uz napomenu da za sad nema točnih projekcija koliko će u ovoj godini koštati primjena Zakona. Projekcije ali i kadrovska prilagodba novim pravilima planiraju se u idućim mjesecima u suradnji s Primorsko goranskom županijom te Gradom Rijekom, koji će također sufinancirati projekte.

Inače, riječka Čistoća provela je anketu među građanima koja je pokazala da građani ne odvajaju otpad najviše zato što u blizini nemaju kontejnera za odlaganje, a tek nekoliko postotaka građana ne odvaja otpad jer im nije stalo.

U  CIOS-u, koji se bavi sakupljanjem i primarnom preradom industrijskih otpadaka, više su no zadovoljni donošenjem Zakona o održivom gospodarenju otpadom, na čija su rješenja i sami upućivali tijekom njegove izrade. Frane Rogoznica iz CIOS-ova sektora za razvoj pojašnjava da će najviše promjena pretrpjeti tvrtke koje prikupljaju komunalni otpad, uz napomenu da je CIOS kao članica njemačke Scholz grupe već odavno počela primijenjivati visoke standarde u svom poslovanju.

"Veselimo se primjeni Zakona koja će svakako zaustaviti postojanje brojnih subjekata koji su poslovali u sivoj zoni", zaključuje Rogoznica.