Zbog situacije koja je nastala najavom Hrvatskom telekoma (HT) da želi postati strateški partner Optima telekoma Dražen Lučić, predsjednik Vijeća Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (Hakom), dan nakon otvaranja Svjetskoga kongresa telekom regulatora GSR13, koji se održava u Varšavi, hitno se vratio u Zagreb.

U ekskluzivnom intervjuu za Poslovni dnevnik izjavio je kako je HT-ova najava bila očekivana, ali da razumije i sentiment koji je stvorila na tržištu, gdje se taj slučaj poistovjećuje s preuzimanjem Iskona te se spekulira o porazu liberalizacije telekomunikacija u Hrvatskoj. Lučić na to odmahuje i kaže da Hrvatska samo prolazi kroz isti proces kroz koji su prošle i druge članice Europske unije, i kod njih se, ističe, zadržalo tržišno natjecanje i nastavila liberalizacija. "U Hrvatskoj svi operateri imaju pozitivnu operativnu dobit, ali nekima su cijene financiranja, odnosno dugovi, velik teret oko vrata", kaže Lučić.

Može li se HT-ovom akvizicijom Optima telekoma ponoviti situacija kao s Iskonom i dampingom cijena, na što je upozorio Vipnet?
Ta je situacija neusporediva jer je HT preuzeo Iskon u trenutku kad je to bila snažna tvrtka konkurent HT-u, a ne u situaciji u kojoj je Optima telekom danas. No, to što situacija nije identična ne znači da Hakom neće primijeniti ista pravila za sve. Nećemo dopustiti damping HT-u ni kroz Iskon, ni na neki drugi način.

Kako to radite?
U slučaju Iskona donijeli smo cijeli niz odluka, pomoću kojih je danas Iskon reguliran jednako kao i HT i čime mu je onemogućen damping. K tome, otkako je HT preuzeo Iskon prije nekoliko godina Hakom je unaprijedio alate pomoću kojih može utvrditi utjecaj cijena velikih igrača na tržišnu utakmicu, prije svega regulacijom troškovno orijentiranih cijena. Zato smo u travnju i obvezali HT i Iskon da povećaju cijene nekih svojih paketa, jer nisu bili troškovno orijentirani.

Je li HT-ovo preuzimanje upravljanja, a ne puno vlasničko preuzimanje, trojanski konj za regulatore?
Ponajprije, ne želim prejudicirati završetak predstečajne nagodbe i odluke AZTN-a, treba reći da mnogo toga još nije poznato. Istina je, treba razlikovati upravljačka prava od vlasničkih. No, u Hrvatskoj je jasna vlasnička struktura i jasni su zakoni te naglašavam da će Hakom reagirati na svaki mogući poremećaj na tržištu koji regulira. No, ne možemo raditi ništa prije nego što se donesu sve te odluke, kakve god bile.

Je li od vas AZTN zatražio kakve podatke o mjerodavnim tržištima na kojima posluju HT i Optima?
Još nismo dobili nikakav zahtjev AZTN-a. No, pretpostavljamo da će oni zatražiti od nas stručno mišljenje o utjecaju na mjerodavna tržišta. Govorimo o maloprodajnim tržištima javne govorne usluge, tzv. telefonije, i širokopojasnog pristupa, na koji je povezana i usluga IPTV. Riječ je, prije svega, o tim tržištma, ali možda budu i neka druga.

Navodno će AZTN dati zeleno svjetlo zbog toga jer je HT jedini izvjesni kupac i zato što mu padaju prihodi i tržišni udio. Postoji li u tom smislu kakva rasprava o tome što je najbolje rješenje?
Za korisnike i tržište najbolje bi bilo da Optima ne mora u stečaj i da se ne mora prodati dominantnom operateru, ali Hakom o tome ne odlučuje.Naš je zadatak da dugoročno osiguramo održivu tržišnu utakmicu i daljnji razvoj tržišta. Treba pustiti AZTN-u da obavi svoj posao bez ikakvih spekulacija i utjecaja sa strane. 

Hoće li nakon ovoga u fiksnim telekomunikacijama nastati oligopol HT-a i Vipneta?
Oligopola se zasad ne trebamo bojati jer je izazov, zapravo, kako održati tržišno natjecanje kad imamo samo jednog jakog operatera na tržištu mreža nepokretnih komunikacija.HT zajedno s Iskonom drži više od 70 posto tržišta maloprodajne usluge širokopojasnog pristupa internetu, a to je temelj i za IPTV. Usto, neki operateri koriste HT-ovu veleprodajnu uslugu širokopojasnog pristupa internetu.

Je li Hakom pripremljen za opciju B, odnosno eventualni stečaj Optima telekoma?
Da, i građani i tvrtke koji koriste Optimine usluge ne trebaju se brinuti. Što god se dogodilo, i dalje će imati usluge kao i prije, a prema zakonu dobit će 30 dana da odluče na kojeg drugog operatera žele preći. Znači, korisnici su i zaštićeni i imaju izbor.

Dinamika tržišta slična kao u EU 

Je li oligopol u fiksnim komunikacijama bio očekivan?
U većini država EU smanjuje se broj operatera. Svuda ima operatera koji imaju velik udjel na tržištu, odnosno nigdje nemate deset operatera s udjelom od deset posto. Oligopol ne znači nužno kartelsko ponašanje. Ono dogovara cijene i lakše je kad ima manje operatera. No, kad pogledate mobilne komunikacije, vidite da to dobro reguliramo. Usluga je više, a cijene padaju.

Zašto na tržište ne ulaze i drugi igrači? Zašto je Optimi jedini izbor prodaja HT-u? 
To je dinamika tržišta slična kao u EU. Ne znači da ne može ući netko i kupiti trećeg, ili četvrtog operatera u nekom tržišnom segmentu. U drugim europskim državama operateri su se ili povlačili, jer nisu imali zadovoljavajuće rezultate, ili je bilo preuzimanja. U Njemačkoj su, npr., Telefonica i France Telecom s partnerima platili po 10-ak milijardi eura za dozvole za radiofrekvencijski spektar za WCDMA, pa su svejedno odustali od poslovanja na tom tržištu. Takve stvari ne možemo očekivati. Kod nas je slično već viđeno s Iskonom, B.netom i nekim kabelskim operaterima.