U prvoj godini nakon ulaska Hrvatske u EU hrvatski građani kod većine aspekata ne očekuju nikakve promjene, bilo u negativnom ili pozitivnom smjeru. Jedino je u turizmu najveći broj onih koji očekuju poboljšanje, dok najveći udio građana očekuje negativan utjecaj hrvatskog članstva u EU na poljoprivredu i domaću proizvodnju.

Prva godina članstva u EU za mnoge zemlje bila je velika prilika za napredovanje. Neke od članica su tu priliku bolje, neke lošije iskoristile, a određenu ulogu u tome je imala i opća klima u društvu spram ulaska u ovu zajednicu država. Istraživanje GfK o tome što će nam donijeti prva godina članstva pokazuje da svaki drugi stanovnik lijepe naše misli da ćemo u prvoj godini članstva u EU prvenstveno napredovati na planu turizma i to je jedino područje oko kojega vlada istinski optimizam. Za većinu drugih područja građani ocjenjuju da će stvari ostati iste kao i prije, a za neka područja, kao što su poljoprivreda i domaća proizvodnja više je onih koji očekuju negativan nego pozitivan utjecaj od ulaska.

Osim za područje turizma, relativno optimistično se gleda i na promjene koje će nastupiti u sudstvu gdje trećina građana misli da će ono doživjeti poboljšanja u prvoj godini članstva, a tu su još zaštita okoliša (29% ih vjeruje u poboljšanje), školstvo (27%) i zaštita potrošača (27%), područja za koja više građana očekuje pozitivne nego negativne promjene. Optimizam je u pravilu više prisutan kod mlađih generacija i kod ljudi koji su višeg stupnja obrazovanja.

Kada je riječ o gospodarskom rastu i razvoju koji bi sa sobom trebao donijeti rast zaposlenosti stvari stoje značajno lošije – tek svaki peti građanin Hrvatske vjeruje da će nam članstvo već u prvoj godini donijeti poboljšanje u ovom segmentu, a čak 41% ih je mišljenja da ćemo zbog ulaska u EU u prvoj godini doživjeti pad. Najmanje optimistični po ovom pitanju su ljudi između 30 i 59 godina, dakle osobe u radno najaktivnijoj dobi, te osobe sa srednjom stručnom spremom. Više optimizma u gospodarski rast i povećanje broja radnih mjesta u prvoj godini članstva Hrvatske u EU imaju nezaposleni (23% vjeruje u poboljšanje, 39% u pogoršanje) nego oni koji rade (16% vjeruje u poboljšanje, 45% u pogoršanje). Pozitivna je činjenica što su po ovom pitanju najoptimističniji mladi koji se još uvijek školuju – približno svaki treći vjeruje u poboljšanje, a tek svaki šesti u pogoršanje. Regionalno gledano, stanovnici Like (33%), Slavonije (26%) i Dalmacije (20%) su više optimistični po pitanju gospodarskog rasta i porasta broja zaposlenih u prvoj godini našega članstva u EU, nego oni koji žive u Sjevernoj Hrvatskoj (čak 54% očekuje pogoršanje, a svega 15% poboljšanje), u Zagrebu (pad 41%, rast 15%) ili Istri (pad 43%, rast 15%), unatoč nekim prognozama koje upućuju na to da bi upravo sjever Hrvatske i Istra mogli najviše profitirat s ulaskom u EU.

Poljoprivreda je područje za koje najviše građana (56%) vjeruje da će nazadovati u prvoj godini od ulaska u EU. Međutim, stanovnici Slavonije, regije koja živi od poljoprivrede imaju više optimizma (18% ih vjeruje u poboljšanje) nego oni koji žive recimo u Zagrebu (12%) ili Istri, odnosno Sjevernoj Hrvatskoj (samo 9%). Drugo problematično područje iz perspektive građana je domaća proizvodnja za koju samo 12% misli da će se poboljšati u prvoj godini članstva Hrvatske u EU, a čak 55% da će doći do pogoršanja. Ovo je jedina kategorija gdje građani višeg stupnja obrazovanja imaju negativniji stav od onih sa nižim obrazovanjem  (58% onih s fakultetskim obrazovanjem vjeruje kako će doći do pogoršanja naspram 53% onih sa nižim obrazovanjem). Kod ostalih aspekata, kao što su bankarski sustav, zdravstvo ili sigurnost građana oko polovice građana vjeruje da će stvari ostati kakve su i bile, a među onim preostalim ima više onih koji su mišljenja da prva godina u EU neće donijeti poboljšanje, iako su to područja uz koja su vezane vrlo konkretne mjere koje će građanima već od prvog dana ulaska u EU omogućiti određene prednosti i prilike koje do sada nisu imali.

O istraživanju : Istraživanje je provedeno metodom osobnog intervjuiranja u kućanstvima u lipnju 2013. na reprezentativnom uzorku (N=1000) populacije starije od 15 godina