S današnjim danom ukida se radna knjižica kao javni dokument! Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju na jedinstvenom tržištu rada zbog uklanjanja barijera više nema mjesta za radnu knjižicu koncipiranu na dosadašnji način, pa to znači da su svi poslodavci dužni svakome radniku zaključiti radnu knjižicu s jučerašnjim danom – 30. lipnja 2013.

• 'Protekloga petka u MUP-u nisu znali reći za koje državljane trebati dozvola boravka i rada'

Trebat će pritom izračunati mirovinski staž ostvaren do tog datuma, te u konačnici imaju zakonski rok sve do 30. rujna ove godine da svojim radnicima vrate papirnatu radnu knjižicu. U vezi cijeloga procesa pitanje je kojom će brzinom poslodavci reagirati, a mišljenja oko toga su podijeljena. Milan Špiček, pomoćnik direktora tvrtke Kopun i Kopun koji je, kako smo prenosili, upozoravao da kasne podzakonski propisi u vezi s elektronskom radnom knjižicom, smatra da se sad može očekivati, s obzirom da dolaze godišnji odmori, a i to da mi uglavnom sve radimo zadnji čas, da će većina poslodavaca  u rujnu vraćati radne knjižice.

"Eventualno će poslodavci s manjim brojem radnika možda to napraviti ranije", kaže Špiček.  Za profesora Željka Mrnjavca sa splitskog Ekonomskog fakulteta dileme nema da će to ići puno brže nego se to uopće može zamisliti. "S obzirom da je propisano da se knjižice vrate, ne vidim razloga da bi ih poslodavci htjeli zadržavati jer time ništa ne dobivaju niti gube", kaže Mrnjavac. 

Radna knjižica u dosadašnjem obliku postala nepotrebna

Radna knjižica u dosadašnjem obliku i namjeni je, prema riječima profesora, postala nepotrebna i može poslužiti jedino u postupcima utvrđivanja nekih prava iz predelektronskog doba; primjerice, kada netko treba dokazivati da je ostvarivao mirovinsko osiguranje u nekom poduzeću prije četrdeset godina, a čija je arhiva izgubljena.

"Ustrojit će se elektronski zapis pri mirovinskom osiguranju kojim će se evidentirati radni status i time je sve riješeno na puno kvalitetniji i transparentniji način. Postojala ta evidencija kao poseban zapis i bila dostupna ili ne, doista ništa ne mijenja za stvarni status neke osobe jer poslodavac mora prijaviti mirovinskom svaku promjenu, a i prema samim uplatama za mirovinsko osiguranje za svaku osobu se zna gdje je i u kojem statusu. Činjenica je li radna knjižica kod poslodavca ili nije potpuno je nebitna za činjenicu ima li on s radnikom valjani ugovor o radu i uplaćuje li za njega sve doprinose", objašnjava Mrnjavac. 

No, iako će staru knjižicu zamijeniti elektronski zapis, da bi novi sustav mogao početi funkcionirati trebat će još neko vrijeme pričekati. Naime, prije niti desetak dana ministar rada Mirano Mrsić dobio je zakonsku ovlast donijeti podzakonski akt, odnosno Pravilnik kojim će se prema riječima Špičeka propisati način upisivanja podataka o radniku i njihovu razmjenu između tijela s javnim ovlastima, u skladu s posebnim propisima o zaštiti osobnih podataka. 
S obzirom da su najnovije izmjene Zakona o radu u NN 73 od 14. lipnja 2013., kao i da su stupile na snagu 22. lipnja, to znači da ministar ima rok do 22. rujna donijeti navedeni Pravilnik.

Ažuriranje unatrag

"Jasno je što poslodavci moraju učiniti s radnim knjižicama od 1. srpnja pa do najkasnije 1. listopada   – vratiti ih radnicima, no pitanje je što učiniti s onim radnicima kojima prestane radni odnos nakon 1. srpnja a prije nego što ministar donese Pravilnik. Mogao bi nastati problem naročito vezan uz ažuriranje podataka onih radnika kojima prestane radni odnos nakon 1. srpnja pa sve do donošenja Pravilnika jer će se te evidencije za te radnike morati ažurirati unatrag", kaže Špiček. 

Inače, prema njegovom objašnjenju nakon 1. srpnja poslodavci ne zaključuju više radne knjižice u slučaju prestanka radnog odnosa. U tom slučaju radnik u radnoj knjižici neće imati podatak o prestanku radnog odnosa, a koji bi mogao biti od značaja za prava kod novog poslodavca, primjerice  prekid radnog odnosa i pravo na godišnji odmor, no izgleda da se taj problem može premostiti.  

"Budući da je člankom 124. Zakona o radu propisano da su poslodavci dužni radniku vratiti sve isprave, primjerke odjave mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, te potvrdu o zaposlenju o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa, na taj način će se vidjeti i taj podatak", kaže Špiček. Napominje i da ćemo s velikim kašnjenjem, tek nakon više od 3 i pol godine nakon što je Zakonom o radu predviđeno da će se radna knjižica ukinuti pristupom RH EU, dobiti Pravilnik kako će izgledati "elektronička radna knjižica".

Već Zakon o radu koji je Sabor donio koncem 2009. (NN 149/09), a koji je stupio na snagu početkom 2010., sadrži odredbu članka 299. kojim je utvrđeno da pristupanjem RH u EU prestaju važiti odredbe članka 291., dakle, odredba o radnoj knjižici, te je još tim Zakonom propisan način i rok vraćanja radne knjižice. Nakon toga imali smo, kaže on, još dvije izmjene Zakona o radu (NN 61/11 i 82/12), da bi tek ovom trećom njegovom izmjenom (NN 73/13), bilo utvrđeno da će ministar nadležan za rad u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, donijeti Pravilnik kojim će propisati sadržaj, način upisivanja podataka o radniku i njihovu razmjenu između tijela s javnim ovlastima, u skladu s posebnim propisima o zaštiti osobnih podataka.

Lakša komunikacija

S druge strane profesor Mrnjavac ukazuje na drugi mogući problem jer, kako kaže, "ono što je o nekoj novoj knjižici bilo govora, a sada se iz ovog zakona u stvari ne vidi, je pitanje hoće li se ustrojiti nekakva evidencija u koju bi se upisivale formalne i neformalne edukacije i kompetencije, pa bi to u kombinaciji s dokazom o radnom iskustvu bila nekakva legitimacija radnika kojom bi on lakše komunicirao s potencijalnim poslodavcima". 

"U idealnom sustavu bi po OIB-u osoba bila povezana i s bazama podataka u obrazovnim ustanovama s pravom javnosti pa bi podaci o obrazovanju bili automatski upisivani umjesto da se pred nekim drugim tijelom to dokazuje papirom koji se može falsificirati", zaključuje on.