Hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je u petak televiziji al Jazeera Balkans kako će Hrvatska ulaskom u EU podijeliti dio svog suvereniteta s ostalim članicama i prenijeti ga na zajedničke institucije, ali se ne zauzima za ujedinjene države Europe nalik na Sjedinjene Države.

"Ulazak u EU predstavlja jednu vrstu dijeljenog suvereniteta. Ne zalažem za ujedinjene države Europe kao sljedeće etape i mislim da je ova razina, ovaj balans uz neke korekcije sasvim dovoljan", rekao je Milanović u intervjuu tri dana uoči pristupanja Hrvatske EU-u.

Predsjednik vlade nije mogao precizno reći kada će Hrvatska uvesti zajedničku valutu euro, ali je istaknuo da će od prvoga dana članstva činiti sve da ispuni tražene kriterije.

To se odnosi i na šengenski granični režim za koji će Hrvatska aplicirati u roku od dvije godine, rekao je Milanović koji se nada da se to može postiću u kraćem roku od nekih drugih članica.

Premijer je istaknuo da se Hrvatska, u vrijeme gospodarske krize, mijenja, prilagođava i korigira da bi mogla "punim jedrima zaploviti kada puhne i najslabiji vjetar". Jedini odgovor (na krizu) je konkurentnost, to je odgovor na pitanje kako zaštititi naša poduzeća i radna mjesta. Nekad ćemo uspjeti, nekad nećemo, ali ako tako razmišljamo uglavnom ćemo uspjevati", rekao je.

Milanović je najavio da će njegova vlada nastaviti s ispunjavanjem izbornog programa, uključujući i jačanje prava LGBT osoba, ali suzdržano po uzoru na Njemačku, a ne Dansku ili Nizozemsku.

"Nismo najavili standarde koje ima Danska ili Nizozemska, nego više ono što ima Njemačka – izjednačavanje istospolnih zajednica s brakom, pri čemu usvajanje djece nije bila tema", rekao je premijer.

Dodao je da oni koji traže referendum za ustavnu definiciju braka kao zajednice muškarca mobiliziraju konzervativno biračko tijelo, "što nije lijepo, tako preventivno i pretenciozno ići na nečija prava koja nema i koja nikog ne ugrožavaju". "Mi smo tu najavili dosta suzdržanu politiku i ostat ćemo vjerni svojim stavovima i uvjerenjima", kazao je Milanović.

Ulogu Haaškog suda na putu Hrvatske u EU smatra "važnom i traumatičnom", ali ističe da je to poglavlje iza nas i ne želi da se "našim grijesima iz prošlosti bave drugi". "Ako bude potrebno nešto istražiti i kazniti, za to sam da to radimo samo mi", naglasio je predsjednik vlade.

Premijer je ponovio raniji stav da su deseci tisuća lokalnih Srba iz tzv. Krajine otišli iz Hrvatske prije akcije Oluje i ustvrdio da nema političkih prepreka njihovu povratku. "Vratilo ih se puno, kao nigdje u regiji, što znači da imaju povjerenje u ovu državu", ocijenio je.

Prvi čovjek izvršne vlasti drži da odnosi sa Srbijom ovise o konstruktivnosti obiju strana i da se s postojećom srbijanskom vlašću može raditi, ali očekuje više. Posebno važnim smatra da se Srbija mora suočiti s problemom Kosova.

"Kosovo smo priznali, Srbija nam je daleko važniji gospodarski partner od Kosova. Mi nećemo zauzimati strane i surađivat ćemo i s jednima i drugima", rekao je.

Upitan o gradnji Pelješkog mosta, Milanović je rekao da zasad ne može govoriti o rokovima, ali most drži najlogičnijim rješenjem spajanja teritorija Unije koji presjeca Neum u BiH.

"Tek trebamo vlastitom sposobnošću izvući novac (iz europskih fondova). EU nam nije gradila autoceste, nego smo ih skupo platili. 250 milijuna eura u europskim razmjerima ne predstavlja nikakav novac, a radi se o jedinstvenom primjeru gdje je dio EU odsječen od ostatka", rekao je Milanović.