Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji 1. srpnja pruža priliku vladi da pokaže svoju opredijeljenost za zaštitu ljudskih prava i na odgovarajući način pristupi rješavanju preostalih slučajeva njihova kršenja u zemlji, navodi se otvorenom pismu organizacije Human Rights Watch (HRW) hrvatskom premijeru Zoranu Milanoviću, objavljenom u petak.

Tijekom lipanjskog posjeta Hrvatskoj predstavnici HRW-a dokumentirali su niz problema koji zahtijevaju hitnu pozornost vlade, uključujući institucionalizaciju ljudi s mentalnim ili intelektualnim invaliditetom, prenapučenost prihvatnih centar za tražitelje azila i izbjeglice, nedostatak posebne zaštite za djecu-migrante bez pratnje te diskriminaciju Srba i Roma, navodi se u pismu.

"Jasno je da Hrvatska mora obaviti još mnogo posla da bi zaštitu ljudskih prava dovela na razinu EU-ovih standarda", poručuje Hugh Williamson, direktor Human Rights Watcha za Europu i srednju Aziju. "Zagreb bi na pristup Uniji trebao gledati kao na poticaj za daljnje poboljšanje zaštite prava, a ne kao na znak za usporavanje".

U izvješću HRW-a iz 2010. dokumentirano je teško stanje više od 9000 osoba s intelektualnim ili mentalnim invaliditetom koje i dalje žive u ustanovama u Hrvatskoj te nedostatak programa za stanovanje i podršku u zajednici. Unatoč nedavnoj akciji usmjerenoj na deinstitucionalizaciju dvaju centara čije usluge koristi otprilike 400 ljudi, nisu poduzete nikakve sveobuhvatne mjere radi rješavanja nesigurne situacije tisuća drugih osoba koje se još nalaze u ustanovama, kaže se u pismu.

Prenapučenost prihvatnih centara za tražitelje azila i dalje je problem, a uz predviđen porast broja tražitelja azila u trenutku kad Hrvatska postane vanjska granica EU-a vlada bi trebala u odgovarajućoj mjeri povećati i broj centara. Stotinama djece-migranata bez pratnje nedostaje specijalizirana zaštita koju zahtijeva međunarodno pravo te se time izlažu opasnosti da postanu žrtve zločina poput trgovanja ljudima i prisilnog rada, dodaje se.

Osim toga, potrebno je uložiti značajne napore u zaštitu Srba i Roma. Osobe kojima je tijekom rata oduzeto stanarsko pravo, a većinom je riječ o Srbima, zbog visokih troškova podnošenja prijave i komplicirane administrativne procedure i dalje nailaze na poteškoće u korištenju pogodnosti programa koji omogućava kupnju nekretnina po cijenama nižima od tržišnih.

Zbog činjenice da nemaju osobne dokumente, stotinama Roma teško je, ako ne i nemoguće, ostvariti pristup osnovnim državnim službama kao što su zdravstvo, socijalna pomoć i obrazovanje, tvrdi HRW.

Ta organizacija napomin je da hrvatska vlada treba hitno pristupiti rješavanju tih problema. To uključuje stvaranje rješenja za život u zajednici za ljude s mentalnim ili intelektualnim invaliditetom, povećanje broja prihvatnih centara za tražitelje azila i izbjeglice te uspostavu specijaliziranog sustava za djecu-migrante bez pratnje.

Vlada bi isto tako trebala olakšati mogućnost kupnje nekretnina Srbima koji su nekad bili nositelji stanarskog prava, olakšati stjecanje državljanstva Romima koji ga nemaju te osigurati pristup državnim službama svima u Hrvatskoj, bez obzira na status, zaključuje se u pismu HRW-a hrvatskom premijeru.