Za razliku od protekle dvije turističke godine u kojima je Hrvatska imala sreće, bilo zbog lijepog vremena bilo zbog krize na nekim drugim turističkim tržištima, Egiptu, Tunisu, Grčkoj, sezona 2013. nije krenula tako glatko. Loš raspored praznika, loše vrijeme u prvoj polovini lipnja, povratak Grčke i Tunisa te uvođenje viza za Ruse i Ukrajince, sve su to okolnosti koje bi mogle imati negativan utjecaj na ovogodišnji turistički rezultat. Ministar turizma Darko Lorencin unatoč svim tim okolnostima ne očekuje podbačaj u odnosu na prošlu turističku godinu, a u razgovoru za Poslovni.hr otkriva što se događa u ACI-u, najavljuje konačno rješavanje turističkog zemljišta, otkriva na koji način planira uvesti red i kvalitetu u privatni smještaj.

Usred smo lipnja koji prema pričama mnogih turističkih djelatnika nije bio blistav po rezultatima. Kakva je realna situacija i kako će se do odraziti na ukupan ovogodišnji turistički rezultat?

Prva dva tjedna lipnja su , sukladno očekivanjima, bili problematični i čini se da je pojačan turistički promet krenuo tek od proteklog vikenda. Turizam je uvijek takav da puno toga ovisi o razmještaju praznika, vremena…Zadali smo si ciljeve na koje utječu faktori na koje možemo i oni na koje ne možemo utjecati. U segmentu onih na koje možemo utjecati činimo doista sve da se rezultati prošle godine, što se turističkog prometa tiče, ponove. Teško je davati prognoze turističke godine, prvih pet mjeseci je bilo jako dobro, noćenja su rasla 11 posto, što će se vjerojatno razvodniti s obzirom na ovakav lipanj, pa ćemo otprilike doći na lanjsku razinu.

 Ruski turoperatori su na brojne adrese u Hrvatskoj poslali dopis u kojem se žale na pad prometa, postoji li nešto što se može napraviti s vaše strane?

Uvijek se može bolje! U pismu koje navodite, turoperatori ne navode konkretne probleme s vizama, već spominju uvođenje viza kao otegotnu činjenicu, uz tešku makroekonomsku situaciju, devalvaciju rublja , vremenske uvjete…te je vizni režim samo jedan od faktora pada prometa s ruskog tržišta. Moram napomenuti kako je za pitanje viznog režima nadležno Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, no kako, upravo zbog turističkog interesa, svakodnevno komuniciramo i s njima i s cjelokupnom javnošću. Kako bih se i sam na terenu uvjerio da izdavanje viza funkcionira, otputovao sam u Moskvu i Kijev te sam vidio kako je naš konzularni odjel dobro organiziran, unatoč tome što treba znati da uvođenje viznog režima zahtjeva ogromnu logistiku.

Od 1. travnja kad su vize uvedene do lipnja uveden je čitav niz poboljšanja kako bismo pojednostavili postupak izdavanja viza. Smanjen je broj dokumenta koji se traže na minimum minimuma. Tijekom našeg posjeta svim smo turoperatorima, uključujući i ove koji su poslali pismo, poručili da su i vrata HTZ-a i Ministarstva turizma otvorena te da se bilo kad mogu javiti. I sami turoperatori tada su imali samo riječi pohvale.

Od prošlog tjedna ste predsjednik Glavne skupštine ACI-a. Kakva je strategija države kad je u pitanju ta tvrtka, zagovara li se na nekoj od razina privatizacija tvrtke?

Nema privatizacije, država će uvijek samostalno kontrolirati ACI. Insistirat ćemo na pripremi dugoročnog plana razvoja te vidjeti koliko je ACI u mogućnosti samostalno obavljati razvojni ciklus. Ukoliko ACI neće biti u mogućnosti samostalno obavljati razvojni ciklus, onda ćemo s točno utvrđenim ciljevima potražiti nove poluge partnerstva i izvora financiranja. Ne možemo dozvoliti da ACI stagnira, ACI mora poboljšati kvalitetu usluge, graditi nove marine i pružati nove usluge.

Možete li komentirati medijske spekulacije o tome da sesukobi između IDS-a i SDP-a odražavaju na poslovanje ACI-a?

To su totalne gluposti koje nemaju veze s istinom, i u to se ne želim upuštati.

Prilikom nedavnog otvaranja Kampa Krk spomenuli ste pitanje turističkog zemljišta, koje i dalje nije riješeno i koči investicije. U kojoj je fazi najavljeno donošenje izmjena Zakona? 

Organizirali smo sastanak radne skupine i pokušali smo u raspravu uključiti sve relevantne čimbenike. Cilj nam je ostvariti dva državna interesa, prvo da država ostvari prihode od svog vlasništva, a drugo je potaknuti gospodarske aktivnosti. Nacrt izmjene Zakona trebao bi biti gotov i upućen Vladi na jesen, a s detaljima će javnost biti pravovremeno obaviještena te će sami zakon biti stavljen na javnu raspravu.

Paušalci u privatnom smještaju mogu sudjelovati na sve manje natječaja za potpore u turizmu, već ih se navodi na prelazak u obrt ili trgovačko društvo. Što je cilj?

Činjenica je da imamo preko 40 posto obiteljskog smještaja u ukupnim smještajnim kapacitetima te je previše razjedinjen da bi mogao pružiti dovoljno kvalitetnu razinu usluge. Činjenica je da će onaj tko se odlučio prebaciti poslovanje u obrt ili trgovačko društvo, profesionalnije pristupiti toj djelatnosti te kreirati i dodatno radno mjesto, što nam je i cilj. U prilog olakšavanja obavljanja usluga privatnog smještaja izmijenili smo Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti u kojem smo olakšali legalizaciju objekata, a u tijeku su i natječaji za bespovratne potpore za inovativni turizam i izgradnju bazena .

Kako bismo dodatno povećali kvalitetu ovog vida smještaja, uskoro ćemo izmijeniti  i Pravilnik za razvrstavanje i  kategorizaciju i posebne standarde ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli  u kojem ćemo regulrati idifuzne hotele. Dakle idemo prema tome da se obiteljski smještaj uveže te se s više frontova podigne razina kvalitete obiteljskog smještaja.