Kada 1. srpnja Hrvatska postane punopravna članica Europske unije broj stanovnika Unije povećat će se za oko 0,9 posto, dok će teritorij Unije porasti za oko 2 posto, sa 61 posto EU prosjeka BDP-a po stanovniku Hrvatska će biti pri samom dnu ljestvice među EU članicama, a u EU ulazi kao zemlja s trećom najvišom stopom nezaposlenost.

Nakon 1. srpnja EU će tako dobiti gotovo 4,4 milijuna novih stanovnika, čime će ukupno stanovništvu EU brojiti više od 506,8 milijuna. Kada se pak doda teritorij Republike Hrvatske, od oko 87,6 tisuća četvornih kilometara (kopna i mora), EU će obuhvaćati područje veće od 4,5 milijuna četvornih kilometara.

Po podacima Eurostata, u trenutku ulaska u EU hrvatski BDP po stanovniku iznosi 61 posto prosjeka za 27 dosadašnjih članica EU, što Hrvatsku smješta na samo dno ljestvice, ispred Rumunjske i Bugarske, u kojima BDP po stanovniku iznosi 49 i 47 posto prosjeka EU27. Odmah ispred Hrvatske su Cipar (62 posto) te Mađarska i Poljska (po 66 posto prosjeka EU27), a na samom čelu ljestvice, s BDP-om po stanovniku u iznosu od 271 posto od prosjeka EU27 nalazi se Luksemburg.

Tom omjeru nije pomoglo niti kretanje BDP-a u 2012., kada je BDP EU27 smanjen za 0,3 posto, a u Hrvatskoj za 2 posto. Od 12 zemalja članica EU koje su 2012. zabilježile pad BDP-a, višu stopu pada od Hrvatske bilježe samo Grčka (6,4 posto), Portugal (3,2 posto) te Italija i Cipar (po 2,4 posto). Na drugom kraju spektra, s najvišim stopama rasta 2012. završile su baltičke zemlje, odnosno Letonija (5,6 posto), Litva (3,7 posto) i Estonija (3,2 posto), dok je najveće europsko gospodarstvo, Njemačka lani zabilježila rast za 0,7 posto.

Podaci Eurostata pokazuju i da Hrvatska u EU ulazi kao zemlja s trećom najvišom stopom nezaposlenosti, koja je u travnju za EU27 iznosila 11 posto, a Hrvatsku 18,1 posto. Višu stopu od Hrvatske imale su samo Španjolska (26,2 posto) i Grčka (26,1 posto), dok je najbliže hrvatskoj stopi ona portugalska (17,3 posto). Najnižu nezaposlenost u 2012 u EU imale su Austrija (4,7 posto), Luksemburg (5,3 posto), Njemačka (5,4 posto) i Nizozemska (5,8 posto).

Istodobno, Hrvatska je na začelju liste zemlja po stopi zaposlenosti, koja za EU27 iznosi 64,2 posto, a u Hrvatskoj 48,7 posto.

Jedan od rijetkih ekonomskih statističkih pokazatelja po kojem je Hrvatska blizu prosjeka EU je godišnja stopa inflacije, koja je za EU27 u svibnju ove godine bila 1,6 posto, a u Hrvatskoj 1,8 posto, koliko se bilježi i u Španjolskoj, Slovačkoj i Mađarskoj. U svibnju je u pet zemalja EU stopa inflacije bila viša nego u Hrvatskoj, u 17 je bila niža, dok su dvije zemlje imale negativnu stopu – Letonija i Grčka.

Po pokazateljima tehnološke i informatičke razvijenosti Hrvatska također zaostaje za EU prosjekom. Tako primjerice 70 posto stanovnika EU27 redovno koristi internet, dok je taj postotak u Hrvatskoj 58 posto. Internet je dostupan u 76 posto kućanstava EU27, ali u 66 posto hrvatskih kućanstava.

Također, stopa ulaganja u istraživanje i razvoj u EU27 iznosi 2,03 posto BDP-a, a u Hrvatskoj 0,75 posto BDP-a, što vjerojatno pojašnjava i podatak da se u EU27 na milijun stanovnika Europskom patentnom uredu prijavi 107,45 patenata, a u Hrvatskoj tek 3,45 posto, kao i da je udio 'high-tech' izvoza u ukupnom izvozu EU 15,6 posto, a u ukupnom hrvatskom izvozu upola manje, 7,4 posto.

Istodobno, Hrvatska se 'dobro drži' prema nekim od socioloških pokazatelja. Primjerice, i u zemljama EU27 i u Hrvatskoj osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem u prosjeku govore 1,5 strani jezik. Na tisuću stanovnika u EU27 sklapa se 4,4, a u Hrvatskoj 4,6 brakova, dok je broj razvoda na istom uzorku u EU27 1,9 a u Hrvatskoj 1,3, a očekivani životni vijek (u trenutku rođenja) u EU27 iznosi za muškarce 77,4 godine, a za žene 83,2 godine, dok se u Hrvatskoj za muškarce očekuje da će u prosjeku živjeti 73,9, a žene 80,4 godine.

Nasuprot tome, Hrvatska je znatno iznad EU prosjeka kod socijalnih pokazatelja. Primjerice, u riziku od siromaštva (nakon socijalnih transfera) u Hrvatskoj živi 21,1 posto stanovnika, dok je prosjek za EU27 16,9 posto. Pritom se se u EU27 prosječno za socijalne transfere izdvaja oko 29,3 posto BDP-a, a u Hrvatskoj 20,8 posto BDP-a.