Najveća ruska banka Sberbank, koja je akvizicijom Volksbank Internationala prošle godine krenula u ekspanziju u Europi, najavila je pokretanje operacija u Austriji.
Tim potezom austrijsko tržište u kratkom vremenu otvara svoja vrata još jednom tržišnom igraču nakon indijske Srei grupacije koja je nedavno kupila austrijsku podružnicu Hypo banke."Planiramo pokrenuti poslovanje u Austriji, potrebne dozvole dobili smo u svibnju", najavio je zamjenik izvršnog direktora Sberbanka Sergei Gorkov ruskim medijima prošlog tjedna.
Četiri puta brže od tržišta
Kupnjom VBI-ja u veljači prošle godine ruski kreditor zakoračio je na tržišta srednje i istočne Europe, uključujući i Hrvatsku. Radi se o osam zemalja, Slovačkoj, Češkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Ukrajini, sa sjedištem u Austriji. Osim matičnog austrijskog tržišta, u planu Sberbanka je snažan rast na ukrajinskom tržištu gdje će spojiti podružnice. "Planiramo rasti na tržištu Ukrajine. Ove godine ušli smo u deset najvećih ukrajinskih banaka. Koliko je to značajan pothvat najbolje govori činjenica da smo krenuli sa 36.-og mjesta prije tri i pol godine", istaknuo je Gorkov. Dok su srednja i istočna Europa te Turska identificirane kao prvi korak u međunarodnom širenju, ambiciozni rezultati postavljeni su i pred domaću podružnicu koja je dobila zadatak u nekoliko godina ući među prva tri tržišna igrača.
Prošlogodišnji rast kredita tvrtkama iznosio je 23 posto dok je istodobno prosječan rast u svim bankama dosegnuo oko dva posto. I u prva tri mjeseca ove godine kreditni portfelj tvrtkama u Sberbanku povećan je osam posto, ponovno četiri puta brže nego na ostatku tržišta. No, banka planira rasti u sva tri ključna segmenta: retailu, korporativnom segmentu i prema državi. Najveći iskorak bit će upravo u korporativnom dijelu u kojem se rast temelji na kreditiranju tvrtki koje žele poslovati u Rusiji.Oštrijim probojem na tržišta izvan Rusije, na kojima ostvaruje oko šest posto ukupnog prihoda i koji čine 13 posto ukupne aktive, Sberbank želi osigurati rast prihoda zbog usporavanja ekonomskog rasta na matičnom tržištu.
Skok kredita
Premda su analitičari očekivali pogoršanje rezultata i povećanje rezervacija za loše zajmove, to se (zasad) nije dogodilo. Neto dobit u prošloj godini porasla je na rekordnih 347,9 milijardi rublji (oko 8,5 milijardi eura), a krediti sektoru građanstva skočili su za čak 57 posto zbog akvizicija. Skok dobiti od desetak posto u odnosu na godinu prije, dobrim dijelom je posljedica nižih rezervacija od očekivanih, smatraju analitičari. Na kraju prošle godine banka je u rezerviranja izdvojila 21,5 milijardi rublji, dok su analitičari očekivali da će izdvojiti gotovo 30 milijardi rublji. Ukupan portfelj loših kredita pao je sa 4,9 posto u 2011. na 3,2 posto na kraju prošle godine. Upravo zahvaljujući akviziciji Denizbanke u Turskoj te Volksbank Internationala Sberbank je ostvario kreditni rast od gotovo 60 posto u prošloj godini. Međutim, rast portfelja dogodio bi se i bez tih tržišta, ali bi u tom slučaju iznosio 16 posto u segmentu korporativnih te 43,2 posto u retail kreditima.
Što je s kvalitetom?
Ruske banke, piše Reuters, agresivno se okreću kreditiranju segmenta stanovništva jer potražnja za korporativnim kreditima sve više slabi zbog usporavanja ruske ekonomije, kao i ključnog izvoznog tržišta Europske unije. No, pad korporativne potražnje za kreditima je relativan; rast kredita tvrtkama u prošloj godini dosegnuo je 31,6 posto. Premda su rezultati nadmašili prognoze, stručnjaci upozoravaju da se tako brzi rast kreditiranja mora odraziti na kvalitetu aktive, a posljedično i na rezultate poslovanja i dobit.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu