Koliko hrvatska prehrambena industrija ostvaruje na tržištu halal prehrambenih proizvoda, koje se procjenjuje na 635 milijardi američkih dolara a godišnje raste za 20 posto, nije moguće doznati prema aktualnoj hrvatskoj metodologiji.

Nitko u Hrvatskoj ne vodi evidenciju o količini proizvoda certificiranog standarda kvalitete za muslimanska tržišta, potvrdili su nam u Hrvatskoj gospodarskoj komori , Ekonomskom institutu u Zagrebu, Centru za certificiranje halal kvalitete i nekim drugim mjestima.

Sandra Švaljek s Ekonomskog instituta rekla je Hini da u Institutu pri izradi izviješća o poljoprivrednom sektoru ne idu toliko duboko u pojedinosti, a direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Božica Marković da to ostaje stvar proizvođača i izvoznika.

Takav odgovor mogla bi dati jedino anketa sa svim izvoznicima, kazali su u tim institucijama, ali naši vodeći proizvođača poput Podravke, Agrokora, Kraša i Vindije nisu bili zainteresirani za razgovore o halal proizvodima.

Tako te bučno najavljivane poslovne perspektive za sada nemaju konkretna pokrića. Direktor Kondina Stipan Bilić ocjenjuje da "tu nema nekog velikog povećanja". "Mi to moramo napraviti jer kupci podižu svoje zahtjeve i ako im ne udovoljimo zaobići će naše proizvode", odgovara. Božica Marković također smatra da je to prije svega "izraz respekta" prema kupcima.

Istina, s jedne strane iz godine u godinu raste broj hrvatskih tvrtki koje su stekle halal certifikat, a s druge strane povećava se vrijednost izvoza na tržišta unutar kojeg su i muslimanske zemlje, ali podaci su nekonzistentni i ne daju mogućnost za ozbiljnija zaključivanja.

Primjerice, od 2008. godine broj certificiranih prehrambenih proizvođača narastao je na 46 i devet tvrki pružatelja usluga, mahom iz turizma.

HGK je, uzimajući u obzir nove tržišne trendove i zahtjeve novih korisnika te potencijal tržišta arapsko-islamskog svijeta, još prošle godine organizirao seminar "O islamskoj kulturi i instituciji halal", a slijedom toga organizirane su i radionice diljem Hrvatske u suradnji s Centrom za certificiranje halal kvalitete pri Islamskoj zajednici.

Prema HGK-ovoj tablici nerazvrstanih podataka, visina izvoza na tržišta poljoprivrednih proizvoda u zemlje Azije (uključujući i arapske zemlje) za to je vrijeme ušesterostručena i dosegla gotovo 130 milijuna dolara. No, ti podaci nisu dovoljno precizni jer, primjerice, u trećoj godini u popis je uvršten Japan koji je zadnje godine sam bio uvoznik polovice te vrijednosti.

Broj zemalja uvoznica povećan je s 25 na 30, a među njima samo Libanon, Libija i Saudijska Arabija uvoze iz Hrvatske po više od 10 milijuna dolara godišnje. Istodobno, izrazito muslimanke zemlje i velika tržišta Katar, Kuvajt i Malezija ukupno su prošle godine uvezle iz Hrvatske jedva malo više od 30.000 dolara.

Sama riječ "halal" znači ono što je dopušteno, a halal kvaliteta predstavlja ukupnost karakteristika proizvoda ili usluga koje su u skladu s islamskim propisima i ispunjavaju atribute kvalitete, te su kao takvi dopušteni potrošačima hrane islamske vjeroispovjesti, kažu u Centru za certificiranje halal kvalitete.

Standardom se utvrđuje što je dozvoljeno, a što zabranjeno, kako se certificira i provjerava poštivanje odredbi standarda, standardi u klaonicama, kako se obilježavaju halal proizvodi i koji su aditivi dopustivi.

Tvrtke koje se time bave ukazuju na različite okolnosti. Tvornica tjestenine Naše klasje iz Zagreba ima pozitivna iskustva jer je od stjecanja halal certifikata povećala plasman u BiH i na Kosovo do 30 posto. Pokušaji na francuskom i belgijskom tržištu za sada nisu dali veće rezultate.

Suradnju s arapskim zemljama nisu realizirali iz više razloga: proizvodi od zamrznute tjestenine imaju kraći vijek, traže brži prijevoz koji poskupljuje plasman, a tržište nije kulturološki otvoreno tim proizvodima, kazao je direktor i vlasnik Našeg klasja Zdravko Šimunić.

Direktor marketinga Hoteli Baška Ernest Pejić kaže da prilagodba standardima u organizacijskom smislu nije veliki problem. Radi se uglavnom o tome da se među dobavljačima izabere one koji podliježu tom standardu, a kod smještaja da se u hotelsku sobu stave Kuran, serdžada (prostirka za klanjanje) i tespih (niska međusobno povezanih kuglica koja služi za brojanje molitava), te da u sobi naljepnicom bude označen jugoistok.

Imali smo prije tri godine pokušaje da se privuče veći broj turista iz Irana, ali nam nisu bili naklonjeni uvjeti. Primjerice, do našeg veleposlanstva, kako bi se izvadila viza, trebalo je prijeći tisuće kilometara.

Imamo pojedinačnih gostiju koje bismo po stilu odijevanja i kulturloškim navikama mogli prepoznati kao halal goste, ali mi ih tako ne pratimo niti se oni tako predstavljaju, kaže Pejić.