Usporedno s valom vrućina koji je zahvatio Hrvatsku, državne je financijaše zapljusnuo val operacija zaduživanja. U samo mjesec dana, od sredine lipnja do sredine srpnja, za otplate dospijevajućih dugova i pokrivanje tekućih rupa Ministarstvo financija treba osigurati približno 14 milijardi kuna.

Tek što se zadužilo za 3,3 milijarde kuna za sanaciju zdravstva, u čemu je Zagrebačka banka prisnažila s dvije, a Erste s jednom milijardom kuna, ovih dana privodi se kraju i ugovaranje oko 540 milijuna eura (4 milijarde kuna) teškog trogodišnjeg kreditnog aranžmana s klubom vodećih domaćih banaka.Riječ je o refinanciranju tranša sindiciranih deviznih kredita koje dospijevaju potkraj lipnja. Na naplatu krajem mjeseca stiže, doduše, 630 milijuna eura, ali prema saznanjima Poslovnog dnevnika, ovaj će se tjedan kroz novi sindicirani kredit riješiti veći dio tog dospijeća, dok će se razlika od oko 90 milijuna eura "rolati" kroz bilateralne dogovore. S obzirom na različite strukture bilanci, nekima iz tog kluba sada očito ne odgovaraju daljnji prolongati ili jednostavno o svojoj kvoti i uvjetima novog aranžmana (rokovima, kamatama) žele razgovarati odvojeno. Prema neslužbenim izvorima, klupski bi kredit trebao biti amortizirajući, s krajnjim rokom otplate 2016., a očekuje se da će kamatni uvjeti ostati isti, što trenutačno znači oko 4,5 posto kamate.

Ni nakon zaključenja tog posla nema predaha za ekipu Ministarstva financija zaduženu za upravljanje javnim dugom. Već 11. srpnja na naplatu stižu četiri milijarde kuna vrijedne obveznice iz 2006. godine (izdane uz kamatu 4,5 posto) koje će se isplatiti izdanjem novih. Povrh glavnice tog duga Vlada prodajom obveznica namjerava prikupiti još tri do tri i pol milijarde kuna kojima bi se pokrio raskorak prihoda i rashoda proračuna. Za toliko bi se, dakle, u konačnici povećao javni dug. Izdanje će se tempirati tako da novac od prodaje obveznica bude uplaćen 10. srpnja, a u planu su dvije serije. Kunske će, prema svemu sudeći, biti na rok od pet godina i ciljanog iznosa između 2 i 2,5 milijardi kuna, dok se kod izdanja uz valutnu klauzulu računa s rokom od 11 godina i veličinom između 4,5 i 5 milijardi kuna. Hoće li konačan iznos biti bliže gornjim točkama raspona, ovisi o potražnji i traženim prinosima, ali dinamika izvršenja proračuna zasad sugerira osjetno veći deficit opće države od planom zacrtanog za 2013., a time i veće potrebe financiranja za pokriće manjka.

Cijenama obveznica ne idu u prilog najnovije poruke predsjednika Feda Bena Bernankea o tome da bi se uz očekivani nastavak jačanja američkog gospodarstva do kraja ove godine Fed mogao početi smanjivati, a do sredine iduće moguće i sasvim ukinuti poticajne monetarne programe kupovina obveznica. Taj njegov istup neki iščitavaju i kao početak kraja ere jeftinog novca, a na tržištima duga već je rezultirao padom cijena, odnosno porastom prinosa i premija rizika obveznica. Čak i cijene njemačkog duga, primjerice, pale su na najnižu razinu od veljače, a prinosi na talijanske i španjolske 10-godišnje obveznice porasli su za 25 i 30 baznih bodova, na 4,5 i 4,8 posto. Rastu premija rizika ne izmiču, dakako, ni tranzicijske zemlje, a u slučaju hrvatskog duga spread se i mimo toga proteklih mjeseci proširio u odnosu na zemlje s kojima se obično uspoređujemo. Cijena osiguranja od rizika mjerena CDS-om (credit default swap) za petogodišnji hrvatski državni dug premašuje 300 baznih bodova. Globalni signali za tržište dužničkih papira su i znakovitiji u konktestu očekivanja još jednog izlaska Hrvatske na međunarodno tržište do kraja godine, radi predfinanciranja obveza po dugovima koji dospijevaju na početku iduće godine.

Analitičari Hypo Alpe-Adria banke izračunali su da ih u prva četiri mjeseca dospijeva 2,2 milijarde eura. Ali, i prije toga ima još podosta posla na rješavanju dugova. Samo mjesec dana nakon srpanjskog izdanja obveznica treba refinancirati 730 milijuna eura ili gotovo 5,5 milijardi kuna vrijedno posebno izdanje eurskih trezorskih zapisa koje su na rok od 546 dana sredinom veljače 2012. upisale banke. A  samo mjesec dana potom treba s bankama riješiti i još jednu tranšu sindiciranog kredita u iznosu 375 milijuna eura. Dok se kod tih operacija unaprijed točno znaju i datumi i iznosi, hoće li, odnosno koliko će neto zaduživanje premašiti planske brojke, zasad se ne zna. Još je, naime, neizvjesno koliki će na kraju biti sam proračunski deficit, kao i prihodi od privatizacije. Ipak, već zaduženje za sanaciju zdravstva stavka je u računu financiranja koja upućuje na korekcije koje do kraja godine treba provesti kroz rebalans.

Čarobna svjetiljka za državne financijaše

540 milijuna eura (oko 4 milijarde kuna)
iznos novog sindiciranog kredita kojim će se pokriti veći dio od 630 mil. eura obveza po postojećima, koje potkraj lipnja stižu na naplatu

90 milijuna eura (oko 670 milijuna kuna)
dio iznosa dospijeća sindiciranih kredita koji će se s bankama rješavati bilateralno

7 milijardi kuna
očekivani iznos dviju serija srpanjskog izdanja obveznica (kunskih i s valutnom klauzulom) uoči iskupa izdanja vrijednog 4 milijarde kuna

3 milijarde kuna
kreditno zaduženje za sanaciju zdravstva koje je država dogovorila sa Zagrebačkom i Erste bankom (2 + 1 milijarda)

730 milijuna eura (oko 5,4 milijarde kuna)
iznos posebnog izdanja trezorskih zapisa koje su banke upisale sredinom veljače 2012. i stiže na naplatu (refinanciranje) sredinom kolovoza

380 milijuna eura
tranša sindiciranog kredita domaćih banaka koja na naplatu stiže u rujnu