Hrvatska elektroprivreda priopćila je danas kako je procijenjeni utjecaj termoelektrane Plomin C na zdravlje ljudi te ekosustav i vegetaciju prihvatljiv, da je ekonomski isplativ te da ne vodi Hrvatsku u energetsku ovisnost.

Priopćenje je HEP-ov odgovor na optužbe ekoloških udruga Zelena akcija, Zelena Istra i Greenpeace vezane uz projekt termoelektrane Plomin C u kojemu HEP navodi da je Povjerenstvo Ministarstva zaštite okoliša i prirode ocijenilo kako je projekt prihvatljivim za okoliš, te da bi emisije onečišćujućih tvari iz termoelektrane bile znatno manje od graničnih vrijednosti.

"Kad bi sve europske elektrane koje su danas u pogonu radile s razinom tehnologije i mjerama zaštite okoliša kakve će biti u TE Plominu C, emisije bi se na razini Europe smanjile deset puta", stoji u HEP-ovu priopćenju.

Odgovarajući na tvrdnje o ekonomskoj neisplativosti projekta, HEP navodi da je analiza u usporedbi s najboljom termoelektranom na prirodni plin pokazala da će TE Plomin C uz cijene emisijskih prava od 20 eura po toni ugljičnoga dioksida (CO2), proizvoditi 25 posto jeftiniju električnu energiju. Trenutačna je cijena emisija CO2 deset puta manja, oko dva eura, tako da je računica još povoljnija, navodi HEP.

HEP navodi i primjere nekih europskih elektrana elektrana i dodaje da se u EU do 2020. godine planira izgraditi termoelektrana na ugljen ukupne snage 49 gigavata, što je snaga stotinu Plomina C, a to je 17,5 posto planirane nove izgradnje.

Kako stoji u priopćenju, za TE Plomin C zbog postojeće infrastrukture dostupniji je uvozni ugljen od plina, a ugljen se nabavlja na svjetskom tržištu i dovozi brodovima do pristaništa u Plominskom zaljevu gdje se iskrcava i sustavom zatvorenih traka doprema do odlagališta. Svjetsko tržište ugljena je slobodno tržište sirovinom, koje u usporedbi s naftom ili prirodnim plinom, gotovo ne podliježe političkom utjecaju ili utjecaju stvaranja kartela, nastavlja HEP.

Na tvrdnje da Plomin C vodi u energetsku ovisnost, HEP podsjeća da Hrvatska iz proizvodnje na svom području podmiruje oko 60 posto potreba za plinom, a da će u budućnosti, zbog rasta potrošnje, taj udio padati , pa to znači da je svaka nova potrošnja plina, podrazumijeva potrošnju uvoznoga plina.

HEP tvrdi da Plomin C ne bi utjecao na klimatske promjenama i dodaje kako Hrvatska danas ima emisiju CO2 oko sedam tona po stanovniku, dok je u EU ta emisija oko 11 tona po stanovniku.

Ističe se da se HEP-ove, većinom zastarjele termoelektrane, u skladu sa strateškim razvojnim odrednicama, postupno zamjenjuju novim visokoučinkovitim proizvodnim jedinicama na fosilna goriva, a time će se, unatoč očekivanom povećanju ukupnih emisija uzrokovanim trendom rasta potrošnje električne energije, smanjiti specifične emisije stakleničkih plinova po jedinici proizvedene električne energije.

U priopćenju stoji kako zahvat rekonstrukcije TE Plomin ima svoje prostorno-plansko uporište u dokumentima najviše državne razine – Strategiji i Programu prostornog uređenja, te da ograničenje snage i uvjetovanje plina kao energenta u Prostornom planu Istarske županije nije u skladu s glavnim odrednicama razvitka infrastrukturnih sustava spomenute Strategije i Programa te bi prostorni plan Istarske županije trebao utvrditi minimalne uvjete lokacije koje budući zahvat u prostoru mora zadovoljiti.

HEP zaključno pita udruge vjeruju li da je projekt Plomin C najveći zdravstveni problem i rizik za zdravlje ljudi u Hrvatskoj, Europi i svijetu i napominje kako je pušenje jedan od najvećih uzročnika smrti od raka pluća u Hrvatskoj te da se navedene tri udruge ne bave tim pitanjem.

Na kraju priopćenja stoji kako HEP "razumije potrebu udruga da skrenu pozornost na svoj rad, ali nema razumijevanja za metode koje uključuju manipulaciju podacima i zastrašivanje ljudi i za poigravanje s odgovorno pripremljenim projektom, u skladu s državnim strategijama i europskim normama zaštite okoliša".