Regiju smo apsolvirali pa više nema potrebe za zadržavanjem klasičnih predstavništava, okrećemo se sada izazovnijim tržištima.

Ovim je riječima predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević u srijedu na Skupštini najavio zatvaranje šest predstavništava i poslovnica u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, na Kosovu i u Srbiji uz daljnje jačanje aktivnosti u Bruxellesu i Moskvi. Također, Komora će osnovati predstavništva u Washingtonu čim za to ishodi suglasnost Vlade.

Loša demografska slika

Skupština je blagoslovila i odluku o zatvaranju ureda u Afganistanu, što je potiho odrađeno još u ožujku ove godine. "Ovako mala ekonomija nema smisla ostati tamo, pogotovo zbog eskalacije nemira", obrazložio je taj potez Vidošević.  Od 1996. kada je posredovanjem Komore više od 100 poduzetnika najprije u Sarajevu, a sljedećih godina i na ostalim tržištima u okruženju s lokalnim tvrtkama otvorilo razgovore o suradnji do ljeta 2013. hrvatsko gospodarstvo se uspješno pozicioniralo u svim susjednim državama i više ne treba angažman Komore, pojasnio je Vidošević odluku o reorganizaciji. O regiji će, dodao je, ubuduće skrbiti županijske komore naslonjene na državnu granicu kroz projekte prekogranične suradnje koje snažno podupire i EU. Otvaranje predstavništva u Washingtonu Vidošević smatra velikim hrvatskim imperativom. "Amerika nam je glavni strateški partner, a ekonomski odnosi su nam gotovo na nuli," ustvrdio je, dodavši kako će Komora uložiti napor ne samo za privlačenje kapitala s druge strane Atlantika nego i za transfer znanja i tehnologija. "Demografska slika Hrvatske veliki je ograničavajući faktor razvoja, no o toj se temi uopće ne govori", opominje Vidošević. Kao utege koji dugoročno prijete gospodarskom oporavku naveo je prekobrojnu, neučinkovitu i skupu državnu administraciju, velik broj umirovljenika i enormnu nezaposlenost budući da sve tri skupine opterećuju i državni proračun i javni dug. Domaći privatni sektor nema investicijski potencijal, nema ni stranih ulaganja, a ni država još nije pokrenula najavljene investicije, pa se gospodarski preporod ne može očekivati uskoro, zaključio je.   

Gomilanje problema

Skupština je razmotrila i izvješće o trendovima hrvatskog gospodarstva u 2012. Kriza traje petu godinu uz kontinuirani pad domaće potražnje, nema oporavka industrijske proizvodnje, kreditna aktivnost imala je najlošiju dinamiku od 1999., razina duga središnje države prijeti da probije kriterij iz Maastrichta od 60% BDP-a, padaju prihodi i povećavaju se rashodi državnog proračuna, a turistički sektor unatoč rekordnim razinama fizičkih pokazatelja lani je prema rezultatu iz 2008. u dolascima turista bio lošiji čak 8,5%, neke su od ocjena iz izvješća. 

Štedljivost

Poslovanje u plusu

Prihodi su lani iznosili 237 mil. kuna, a rashodi 235 milijuna što svjedoči da se troškovima upravljalo vrlo racionalno, naglašeno je na Skupštini gdje je iznesen i podatak kako je prošle godine prvi put otpisano tri mil. kuna radi nemogućnosti naplate naknada od članstva.