Saborski Odbor za pravosuđe danas je većinom glasova, uz protivljenje HDZ-a, podupro prijedlog izmjena Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, po kojem će Hrvatska od 1. srpnja europski uhidbeni nalog primjenjivati na kaznena djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002. godine.

Obrazlažući razloge izmjena zakona, ministar pravosuđa Orsat Miljenić rekao je da se u taj proces ide zbog usklađivanja s tri EU direktive (EUROJUST, o priznavanju odluka mjera nadzora između članica EU i pravima na informaciju o kaznenom postupku, te o zaštiti osobnih podataka).

Dodao je da se time mijenja nadležnost sudova za provedbu europskog uhidbenog naloga, jer su do sada četiri suda bila nadležna za njegovu provedbu (Bjelovar, Velika Gorica, Zadar i Vukovar), a sada bi za to nadležni bili svi županijski sudovi i sva županijska Državna odvjetništva.

Osvrćući se na rok vezan uz kaznena djela na koje se primjenjuje zakon, Miljenić je rekao kako su, razmatrajući priljev djela koji će doći na sudove, odlučili se da se to ograniči na kaznena djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002. "Prošlo je 11 godina od donošenja odluke o europskom uhidbenom nalogu i to je dodatni razlog za tu odluku", rekao je.

Na upit predsjednika Odbora Josipa Kregara po čemu je određen taj datum i odnosi li se on na "slučaj Perković", ministar pravosuđa rekao je da zakon nije pisan prema bilo kojoj osobi te se u obzir nije uzimao niti jedan pojedinačni predmet.

"Datum 7. kolovoza 2002. najraniji je datum omogućen u odluci o europskom uhidbenom nalogu. To je datum koji imaju Austrija, Italija i Luksemburg. Francuska ima 1. studeni 1993., jer je tada osnovan EU, a Češka 1. studeni 2004.", rekao je Miljenić.

Napominjući kako 22 zemlje EU nemaju vrijeme ograničenja a pet ih ima, Vladimir Šeks (HDZ) smatra da razlog uvođenja roka zbog očekivanja pojačanog pritiska na sudove, nije dovoljno vjerodostojan.

"Razlog i obrazloženje da bi došlo do prenakrcanosti hrvatskog pravosuđa je hipotetska, ali ne i realna mogućnost. Primjenu europskog uhidbenog naloga ne bi trebalo vezati uz rok, već ga primjeniti onako kako to rade druge 22 zemlje EU", drži Šeks.

Za razliku od njega, Kregar smatra da bi pomicanje roka otvorilo pandorinu kutiju za sada neprocesuiranih stvari, a prije svega "na djela učinjena 90-tih godina".

Neovisna saborska zastupnica, koja nije članica Odbora, Jadranka Kosor rekla je kako bi bilo dobro da ograničenje ne vrijedi za sva teška kaznena djela, kojima po propisima važećim u vrijeme počinjenja, nije nastupila zastara.

Odgovarajući na sugestije članova Odbora, Miljenić je rekao da ne zna koliko će sudovi imati više predmeta, pojasnivši da su radnu skupinu koja je radila na zakonu činili ljudi koji će to provoditi u praksi.

"Ne radi se samo o broju sudskih predmeta, jer mi ulazimo u potpuno novi oblik suradnje. Uz uhidbeni nalog, zakon donosi i naloge za osiguranje i pribavljanje dokaza, odluke o oduzimanju imovine, o mjerama opreza i sl. Napravili smo najbolju moguću pripremu za to i disperzirali smo sudove, jer smo sa terena dobili upozorenje da se s tim samo četiri suda neće moći nositi", kazao je.

Osvrćući se na pitanje zastare, kazao je da zastara postoji i da je to uređeno zakonom. "Zastara daje mogućnost da se nalog ne provede i to je propisano i samom odlukom o europskom uhidbenom nalogu", dodao je.

Napominjući kako Hrvatska ulazi u potpuno novo područje, Miljenić je ponovno istaknuo da pri određivanja rokova nikakav pojedinačni slučaj nisu uzimali u obzir.