Poboljšanje investicija u industriji kao i nastavak provedbi strukturnih reformi najveće su zadaće u budućnosti za Hrvatsku koja 1. srpnja pristupa Europskoj uniji, pokazala je studija Erste Banke pod naslovom: "Hrvatska: uspješna priča i u teškim vremenima", predstavljena na konferenciji za novinstvo u ponedjeljak u Beču.

U studiji se od prednosti Hrvatske posebno naglašava njezin zemljopisni položaj i neiskorišten potencijal u turizmu.

Turizam, energetika, razvoj prometne infrastrukture, potencijal u razvoju poljoprivrede i proizvodnji hrane su "top područja" u kojima postoje velike mogućnosti razvitka, istaknuto je također u studiji prema kojoj su izazovi koji stoje pred Hrvatskom nastavak provedbe strukturnih reformi javne uprave, stvaranje fleksibilnijeg tržišta rada, podupiranje produktivnog sektora, stvaranje radnih mjesta, jačanje izvoza i održivog razvoja, nastavak suzbijanja korupcije i drugo.

Studija polazi od toga da će pristup Hrvatske EU biti učinkovit katalizator rasta. Europska unija nudi Hrvatskoj izlaz na veliko europsko tržište rada i kapitala koje je sposobno konkurirati. Istodobno, Hrvatsku obvezuje na fiskalnu stabilnost i unaprjeđenje investicijske klime.

Prema riječima glavne analitičarke Erste Banke za jugoistočnu Europu Birgit Niessner, premalo je investicija uloženo u razvitak industrije, što treba poboljšati i poduzimati mjere i napore kako bi se pokrenula konjuktura.

Hrvatskoj kao i drugim državama u regiji potrebne su strane investicije, rečeno je tom prigodom. Za strane ulagače jako je važna zaštita investicija, da investitor bude siguran u stabilnost financijskog okružja pri čemu je, prema studiji, potrebna veća učinkovitost u dobivanju građevinskih dozvola, zaštita privatnog vlasništva te rješavanje problema nelikvidnosti.

"Hrvatska, koja iza sebe ima pet godina recesije, ulazi u EU kada se i ona sama bavi rješavanjem niza problema, a dio naših problema proizlazi iz globalnog", naglasio je analitičar Erste Banke Alen Kovač iz Zagreba. On smatra da se pozitivni efekti mogu očekivati u srednjoročnom razdoblju, a po njegovim riječima, "koliko će oni biti pozitivni ovisit će prvenstveno o nama samima, odnosno o upornosti Hrvatske u nastavku provedbe strukturnih reformi".

Kovač smatra da je prijeko potreban nacionalni konsenzus o korištenju fondova EU – primjerice za poticanje konkurentnosti gospodarstva, razvoju prometne infrastrukture, privlačenju stranih investicija itd.

"Članstvo u EU-u donosi fiskalna pravila koja će tražiti odgovornu fiskalnu politiku, a samim tim bit će i preduvjet za uvođenje eura u budućnosti", kazao je za Hinu analitičar Kovač.

Studiju o Hrvatskoj provela je Erste Banka u povodu pristupa Hrvatske Europskoj uniji, a makroanalizu sačinio tim analitičara Erste grupe.