U saborsku bi proceduru, u prvo čitanje, uskoro trebao biti upućen prijedlog novoga Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, kojim se proširuje krug korisnika te pomoći, te pojednostavljuje procedura i smanjuje imovinski cenzus za ostvarivanje tog prava.

Prijedlog novoga zakona danas je, na okruglom stolu u Ministarstvu pravosuđa, predstavio resorni ministar Orsat Miljenić, uvjeren da će nova zakonska rješenja poboljšati postojeći neučinkovit i iznimno složen sustav dobivanja besplatne pravne pomoći.

Da je postojeći sustav loš slaže se i Jagoda Novak iz Ureda pučkog pravobranitelja koja smatra da sustav sam sebe urušava. Predložila je da se pravo na besplatnu pravnu pomoć omogući i osobama čije su plaće pod ovrhom.

Pravna bi se pomoć po novom zakonu mogla dobiti za svaki pravni problem, a mogli bi je korisititi i djeca bez hrvatskog državljanstva zatečena u Hrvatskoj bez pratnje odrasle osobe.

Imovinski kriterij, čiji je temelj mjesečni prihod od oko 2.700 kuna po članu kućanstva, po predloženim bi odredbama trebao bi biti blaži te bi ga činila proračunska osnovica po članu kućanstva u iznosu od 3.326 kuna, kao i druga imovina u vrijednosti od 60 proračunskih osnovica.

Novi zakon predviđa i ukidanje zabrane promidžbe za pružatelje besplatne pravne pomoći, s obzirom da su zbog te zabrane brojni građani do sada uskraćivani za informacije o mogućnostima ostvarivanja tog prava.

Untoč tomu, statistike pokazuju da broj zahtjeva za pravnu pomoć raste iz godine u godinu. Tako je 2009., otkad je zakon na snazi, ukupno podneseno 4.545 zahtjeva za besplatnom pravnom pomoći, a odobreno ih je 3.182. Lani je podneseno 7.068 zahtjeva, od čega ih je odobreno 5.877