Dio vanjskih članova saborskog odbora za financije usprotivio se danas prijedlogu smanjivanja stope PDV-a na dio dnevnih novina – neki smatraju da bi stopu PDV-a s 10 na pet posto trebalo smanjiti za sve, a ne samo za neke novine, dok neki drže da PDV na novine uopće ne bi trebalo smanjivati.

Rješenje po kojem će se stopa PDV-a smanjiti samo za novine s autorskim tekstovima s najmanje 25 tisuća riječi bode oči, jer neke novine ne ispunjavaju taj kriterij, a u EU se ne radi takva razlika, rekao je vanjski član Odbora Nikola Mijatović u raspravi o Vladinu prijedlogu Zakona o PDV-u. Takvo je rješenje nazvao prekompliciranim, a nejasno mu je kako Porezna uprava namjerava pratiti koliko riječi imaju koje dnevne novine.

Upozorio je da EU dozvoljava smanjenu stopu i za sve časopise te ne radi razliku među njima, dok će u Hrvatskoj PDV na znanstvene časopise iznositi pet, a na časopise u kulturi 10 posto.

Mijatović je upitao i što će biti s tržišnom pozicijom stručnih časopisa, koji su ponekad kvalitetom ravni znanstvenima i donose recenzije znanstvenih radova, a plaćaju uobičajenu stopu od 25 posto.

Ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec odgovorila mu je da je Ministarstvo financija, u suradnji s Ministarstvom kulture, procijenilo da se u snižavanju PDV-a na dnevne novine i čapipise "ne može ići tako široko". "Danas u Hrvatskoj imate dnevne novine koje su 'copy paste' Jutarnjeg i Večernjeg, imaju više slika nego autorskih djela i pitam se treba li država takve novine poticati", rekla je Čavlović Smiljanec. Objasnila je i da će to koje novine ispunjavaju predloženi kriterij procijeniti Ministarstvo kulture.

Zoran Bohaček iz Hrvatske udruge banaka smatra da PDV na novine uopće ne bi trebalo snižavati. "Mene kao građanina zanima samo hoću li zbog snižene stope dobiti jeftinije novine. Ako ne, onda je ovo samo subvencioniranje nakladnika", rekao je Bohaček.

Odbor je prihvatio i izvješće o izvršenju državnog proračuna u 2012.

Zamjenik ministra financija Boris Lalovac naglasio je da je Vlada uspjela proračunski deficit smanjiti s 15 na 10 milijardi kuna, što je oko 3 posto proračuna. Odbacio je tumačenja da je deficit smanjen poreznom presijom te istaknuo da je za to, prije svega, zaslužna porezna disciplina i bolji rad Porezne uprave.

"PDV je povećan za dva indeksna poena, ali je zdravstveni doprinos smanjen također za dva indeksna poena pa to nije imalo većeg efekta na proračun", rekao je Lalovac. Upozorio je, međutim, da Hrvatska plaća visoke kamate, koje su lani dosegle sedam posto proračuna i čak 2,5 posto BDP-a.

"2013. kamate će iznositi više od osam posto proračuna i 3 posto BDP-a, što znači da više nema prostora za politiku potrošnje i prekomjernog zaduživanja, koju mijenjamo prema investicijama. One su te koje trebaju generirati rast, a ne državna potrošnja", rekao je Lalovac.

Odbor je prihvatio i izvješće državne revizije o reviziji izvršenja proračuna. Mišljenje revizije i ove je godine uvjetno, a zamjenik glavnog državnog revizora Jozo Serdaušić objasnio je da se dio primjedaba revizora odnosi na činjenicu da nisu ispravljene nepravilnosti utvrđene prethodnih godina.