Predstavnici financijske industrije pozvali su državu, kao vlasnika da izlista barem dio dionica velikih kompanija (npr. HEP, Janaf, Jadrolinija) na Zagrebačku burzu kako bi se poboljšalo korporativno upravljanje. Jer, pokazalo se da se domaće tržište kapitala u posljednjih 20 godina koliko toliko razvilo, što se odrazilo i na bolje korporativno upravljanje tvrtki, istaknuto je na okruglom stolu "Institucionalni investitori i korporativno upravljanje" koji je u srijedu organizirao mjesečnik Banka.

Financijska industrija, koja upravlja imovinom 1,6 puta većom od BDP-a, smatra da je kvalitetno upravljanje kompanijom ključno za njezin daljnji razvoj. Odličan primjer je Poljska."Tamošnja je vlada donijela odluku temeljem koje je Varšavksa burza bila ključna točka privatizacije. Prvo su pustili strateške investitore u najvažnije kompanije do 25 posto udjela. Zatim je država polako putem burze prodavala po pet posto ili sedam posto udjela, ovisno o potrebama proračuna. To je odličan primjer kada država zna što hoće i koji je cilj", poručio je Tonći Korunić iz InterCapitala. Ističe primjer osiguravajuće kuće PZU-a koji se sada zanima za sudjelovanje u privatizaciji Croatia osiguranja. "Nakon što je taj osiguravatelj privatiziran, višestruko mu se povećala vrijednost", kazao je Korunić. Iako je domaće tržište kapitala plitko i neatraktivno, što je posljedica odluka iz prošlosti kao što je zakonsko prisiljavanje kompanija na listanje dionica (JDD kotacija), sama prisutnost na burzi kompaniju prisiljava na bolje upravljanje.

"Utjecaj banaka na upravljanje kompanijama prije krize bio je minimalan. Više su se brinule za kolaterale. S druge strane investitori nemaju kolateral, stoga im je kvalitetno upravljanje kompanijom jedan od važnih kriterija za ulaganje", poručio je Korunić. Veliku ulogu u boljem upravljanju svakako moraju imati i obvezni mirovinski fondovi koji su u posljednjih nekoliko godina aktivnije počeli sudjelovati u poslovanju kompanija putem Nadzornih odbora. To su primjerice Podravka, HT, pa čak i Dalekovod koji je u postupku predstečajne nagodbe. Stoga će izmjene zakona o mirovinskim fondovima dodatno pojačati njihovu ulogu, budući da bi se limiti ulaganja u jednu tvrtku trebali povećati na 15 posto. "Nadamo se da će nova regulativa vrlo brzo biti donesena. Država je prepoznala da OMF-ovi imaju veliki ulagački potencijal. Stoga u posljednjem nacrtu stavljena i odredba koja omogućuje i 100 posto ulaganja u neku tvrtku", izjavio je Petar-Pierre Matek, čelni čovjek Hanfe.

No budući da u tom dijelu postoje rizici sukoba interesa i likvidnosti, Matek je kazao da su ugrađena određena ograničenja."Predložili smo da prilikom ulaganja fonda u nelikvidnije kompanije limit bude pet posto ukupne imovine fonda, što je tri milijarde kuna ulagačkog potencijala", kazao je Matek. Damir Grbavac, čelnik Raiffeisenovog OMF-a tvrdi da oni ne mogu uvijek sudjelovati u upravljanju tvrtke. "Zato su Fondovi gospodarske suradnje jako dobri. Mi ulažemo u tri takva fonda", kazao je Grbavac. 

FGS-ovi žele više

Potencijal ulaganja premali

Potencijal fondova za gospodarsku suradnju u Hrvatskoj je premali u odnosu na potrebe i mogućnosti koje su se otvorile, izjavio je čelnik Nexus Private Equityja Marko Lesić. Ističe da su banke stabilne i likvidne, no nisu spremne dokapitalizirati kompanije koje su se zbog krize našle u problemima. Tu ulogu bi trebali preuzeti mirovinci ulaganjima u FGS-ove i private equity, što se pokazalo uspješnim.