Europska središnja banka (ECB) upozorila je u srijedu Latviju da su pred njom izazovi dugoročnog zadržavanja cijena pod kontrolom upravo na dan kada joj je Europska komisija dala zeleno svjetlo za pristup eurozoni.

U izvješću o latvijskom ekonomskom i pravnom napretku na putu ka usvajanju jedinstvene valute eura, ECB je skrenuo pažnju na zabrinutost za "održivost usklađivanja inflacije s referentnim vrijednostima u EU".

To će izvješće biti ključno za odluku Europskog parlamenta i ministara financija eurozone 9. srpnja o kandidaturi Latvije za ulazak u eurozonu.

Ako odluka bude pozitivna, Latvija će 1. siječnja 2014. postati 18. članica eurozone, nakon što je 2012. to postala susjedna Estonija.

Europska komisija zaključila je danas da je Latvija spremna za uvođenje eura od 1. siječnja sljedeće godine, te je uputila formalni prijedlog Vijeću EU-a da potvrdi tu odluku.

"Latvijska želja da uvede euro znak je povjerenja u našu zajedničku valutu i još jedan dokaz da su oni, koji su predviđali raspad eurozone, bili u krivu", izjavio je povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn, predstavljajući konvergencijsko izvješće o Latviji u kojem je Komisija ocijenila da je ta baltička zemlja postigla visok stupanj održive ekonomske konvergencije s eurozonom.

ECB potvrđuje da je Latvija ispunila kriterije za ulazak u eurozonu po pitanju inflacije. Između svibnja 2012. i travnja 2013. zemlja je imala prosječnu godišnju stopu inflacije od 1,3 posto.

"To je bilo znatno ispod referentne vrijednosti koja je kriterij za stabilnost cijena a iznosila je 2,7 posto“, potvrđuju u ECB-u.

"Međutim, u posljednjih deset godina inflacija potrošačkih cijena u Latviji bilježila je snažna kolebanja, krećući se u rasponu od godišnjeg prosjeka od minus 1,2 posto do plus 15,3 posto", upozoravaju. Kao razlog navode izmjene razdoblja snažnog rasta i naglog pada aktivnosti i velika makrogospodarska kolebanja.

"Održavanje niske stope inflacije u Latviji bit će izazov u srednjoročnom razdoblju", zaključuju.

U ocjeni ostalih kriterija konvergentnosti navode da je udio deficita u BDP-u u 2012. prema izračunima iznosio 1,2 posto, što znači da je bio osjetno ispod europskog plafona od tri posto. Ukupni javni dug iznosio je u 2012. 40,7 posto i također je ispod maksimalno dopuštenih 60 posto u DU.

"Usprkos tome, zabrinjava održivost ekonomske konvergencije na dulji rok", konstatiraju u središnjoj monetarnoj instituciji eurozone.