Pogoršavanje kvalitete bankarskih portfelja nezaustavljivo se nastavilo i u prvom tromjesečju ove godine. Udio loših kredita u kategorizaciji B i C plasmana, dosegnuo je 14,57 posto do kraja ožujka, pokazuju posljednji podaci Hrvatske narodne banke.
1,3postotna
boda porastao je udio loših kredita tvrtkama u samo tri mjeseca
Drugim riječima, u petoj godini krize i pada gospodarske aktivnosti banke ne uspijevaju uredno naplatiti 41,6 milijardi kuna danih kredita. Problema s otplatom, bez iznenađenja, najviše imaju tvrtke. Od gotovo 110 milijardi kuna koliko su banke plasirale korporativni sektor, čak 28,6 milijardi kuna zajmova ili 26,2 posto se ne servisira uredno. U samo tri mjeseca udio loših kredita tvrtkama porastao je 1,3 postotna boda što pokazuje koliko se brzo urušava realni sektor ekonomije.
Tonu stambeni krediti
Premda je značajno stabilniji u otplati svojih zaduženja, i segment stanovništva sve teže vraća kredite. Nezaposlenost, koje se u travnju spustila na 355.000 zbog sezonskog zapošljavanja, rezanje plaća i općenito raspoloživih dohodaka, povećali su loše kredite stanovništva na 9,6 posto. Oni su i dalje za banke značajan izvor stabilnosti prihoda, no brojke su više nego dvostruko lošije nego što su bile krajem 2008. kada građani nisu vraćali manje od 4 posto posuđenih zajmova. Pogleda li se struktura, zabrinjava što kontinirano raste problem otplate stambenih kredita. Najnoviji podaci pokazuju da je loših stambenih kredita, dakle problematičnih čija otplata kasni preko 30 dana, krajem ožujka bilo 6,3 posto što je skok od jednog boda u samo godinu dana. Pogleda li se da po (ne)urednost otplate po valutama, vidljivo je da najviše problema ima sa domaćom kunom. Od 41,4 milijarde problematičnih u domaćoj valuti je 12,6 milijardi kuna, odnosno gotovo 17 posto. Koliko je tu točno stambenih kredita HNB-ove brojke ne pokazuju, no za pretpostaviti je da je brojka vrlo mala obzirom da su se stambenih krediti bez valutne klauzule na tržištu pojavili relativno nedavno, i to nakon što je praktički došlo općeg pada potražnje za kreditima. Loši kredita vezanih za euro koje otplaćuju građani dosegnuli su 7,65 posto. Od 32 milijarde kuna stambenih kredita indeksiranih uz euro loših je 3,72 posto što je tek blago više nego prije krize.Istodobno, portfelj zajmova za rješavanje stambenog pitanja u švicarskom franku iznosi 22,6 milijarde kuna, od čega kod više od dvije milijarde kuna naplata zapinje. U usporedbi s eurskim, loših kredita u švicarskom franku je 9,6 posto što je dva postotna boda više nego prije godinu dana.
9,6posto
stambenih kredita vezanih uz franak ne vraća se uredno
Još stroži propisi
Premda kapitaliziranost premašuje 20 posto, rast problematičnih kredita polako nagriza zalihe kreditnih institucija. Hrvatska narodna banka stoga do kraja godine priprema postrožavanje propisa o rezerviranjima za loše kredite i povećavanje pokrivenosti kredita rezervacijama čime će se dodatno ojačati stabilnost sustava.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu