Australija i Švedska najbolje su zemlje po kvaliteti života, pokazuje indeks nazvan Better Life, kojeg OECD objavljuje za svoje 34 zemlje članice na temelju ukupno jedanaest pokazatelja. Na trećem je mjestu Kanada, popularna emigracijska destinacija hrvatskih građana. Njemačka je primjerice pri sredini, na 17. mjestu, dok je Austrija nešto bolje pozicionirana na 13. mjestu. Susjedna Slovenija najbolja je među tranzicijskim zemljama na 19. mjestu.
Slobodno vrijeme
Indeks 'Bolji život', kojeg je OECD pokrenuo 2001. kako bi potaknuo raspravu o tome što čini sretniju pa time i produktivniju zajednicu, temelji se na nizu pokazatelja – od uobičajenih ekonomskih i socijalnih podataka do društvenih pokazatelja kao što su ankete sreće odnosno zadovoljstva građana, uključenost građana u demokratske procese, omjer radnog i slobodnog vremena ili anketnog podatka o broju ispitanika koji kažu da se u kriznim trenutku imaju na koga osloniti. Iako OECD potiče korisnike da stvaraju sami svoje rang ljestvice po pokazateljima koji su njima važni, prosječan ostvareni rang na prvo mjesto postavlja Australiju i Švedsku.Australija, koja je (među ostalim zahvaljujući i jakim gospodarskim vezama s Kinom) izbjegla aktualnu recesiju, po pokazateljima dohotka građana je pri sredini ljestvice, ali je među vodećima po uvjetima na tržištu rada. U Australiji čak 73 posto radno sposobnih radi. Usporedbe radi, taj udio u Hrvatskoj je točno upola manji, a rekorder je Švicarska sa 79 posto.
Previše rade
Australija je prva po uključenosti građana u demokratske procese i druga po zdravstvenim pokazateljima. No, među najlošijima je po udjelu slobodnog vremena: iako Australci rade manje sati godišnje od prosjeka OECD-a (1693 u odnosu na 1776 sati) razmjerno veliki udio – 14 posto – ih odradi puno više sati.I u Švedskoj je veliki udio zaposlenih među radno sposobnima – čak 74 posto. Rade još manje od Australaca – 1644 stai godišnje, ali samo jedan posto zaposlenih puno radi. Prvi su po pokazateljima okoliša, a jako loše prolaze u pokazateljima sigurnosti – i to prije svega jer razmjerno visokih 5,1 posto ispitanika kaže da su u prethodnih godinu dana bili meta napada. Kanada najbolji rezultat bilježi kod pokazatelja stambenih uvjeta i sigurnosti. Primjerice 90 posto Kanađana zadovojno je svojim domom, prosječan broj soba po osobi je 2,6, a samo 1,3 posto ispitanika kažu da su bili žrtva napada – što je najniži udio među zemljama OECD-a. Najlošiji su (na 20. mjestu) u segmentu omjera radnog i slobodnog vremena – među ostalim jer provode 'samo' 14,3 sata na osobne potrebe (spavanje, jelo…) i opuštajuće aktivnosti (druženje, rekreacija, hobiji), što je manje od prosjeka OECD-a od 14,9 sati.
Netransparentna Njemačka
Njemačka po svim grupama pokazateljima spada u uspješniju polovicu, ali nigdje nije među vodećima. Najbolje ocjene ima za obrazovanje i okoliš, a najlošije za uključenost građana u demokratske procese – prije svega jer se zakonodavni proces percipira kao netransparentan.Slovenija je najbolji rezultat ostvarila na području edukacije – gdje zauzima deveto mjesto. Udio zaposlenih u aktivnom stanovništvu iznosi razmjerno niskih 64 posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Do 2050. godine imat ćemo stanovnika kao što smo imali 1900. godine, s razlikom da smo početkom prošlog stoljeća imali iznimno visok udio mladog i radno sposobnog stanovništva, dok ćemo za pedeset godina imati najviše umirovljenika, predvidio je populacijsku budućnost Hrvatske Roko Mišetić iz Instituta za migracije i narodnosti.
S nekadašnjih 2,5 radnika po jednom umirovljeniku, sada smo gotovo izjednačeni – na jednog radnika dolazi jedan umirovljenik, a takvu socijalnu sliku, bez priliva radne snage iz drugih država, ne može izdražati niti jedan sustav.
Staviš u jednostavnu exponencijalnu jednadžbu za decay i dobiješ sličan rezultat.
Zanimljivo je da cijela EU ima isti problem; staro i starije stanovništvo, visoke poreze za kupovinu političkih glasova korz socijalne politike i time gušenje realne ekonomije jer ima manje prostora za rad zbog ovih prijašnjih elemenata.
Ne vidim lagan izlaz.
[/quote]
Ne bih se slozio, ogromne su razlike izmedju EU zemalja. Uostalom, bitno je i KAKO se novac trosi, a ne samo koliko se oporezuje. Neke nordijske zemlje imaju fantasticnu konkurentnost, recimo. Kod bogatih EU zemalja postoji strasno duga industrijska kultura, i to nece nestati. Bogate zemlje ce se stukati imigracijom, ako treba, a mi cemo propasti.
10 000 obrazovanih godisnje za ovako malu zemlju je strasno. Mi smo postali stari prije nego bogati, a porezi su nam eksplicitno vjer najveci u Europi. Mi ni nemamo sansu za razvoj.
Do 2050. godine imat ćemo stanovnika kao što smo imali 1900. godine, s razlikom da smo početkom prošlog stoljeća imali iznimno visok udio mladog i radno sposobnog stanovništva, dok ćemo za pedeset godina imati najviše umirovljenika, predvidio je populacijsku budućnost Hrvatske Roko Mišetić iz Instituta za migracije i narodnosti.
S nekadašnjih 2,5 radnika po jednom umirovljeniku, sada smo gotovo izjednačeni – na jednog radnika dolazi jedan umirovljenik, a takvu socijalnu sliku, bez priliva radne snage iz drugih država, ne može izdražati niti jedan sustav.
Staviš u jednostavnu exponencijalnu jednadžbu za decay i dobiješ sličan rezultat.
Zanimljivo je da cijela EU ima isti problem; staro i starije stanovništvo, visoke poreze za kupovinu političkih glasova korz socijalne politike i time gušenje realne ekonomije jer ima manje prostora za rad zbog ovih prijašnjih elemenata.
Ne vidim lagan izlaz.
Do 2050. godine imat ćemo stanovnika kao što smo imali 1900. godine, s razlikom da smo početkom prošlog stoljeća imali iznimno visok udio mladog i radno sposobnog stanovništva, dok ćemo za pedeset godina imati najviše umirovljenika, predvidio je populacijsku budućnost Hrvatske Roko Mišetić iz Instituta za migracije i narodnosti.
S nekadašnjih 2,5 radnika po jednom umirovljeniku, sada smo gotovo izjednačeni – na jednog radnika dolazi jedan umirovljenik, a takvu socijalnu sliku, bez priliva radne snage iz drugih država, ne može izdražati niti jedan sustav.
Ne treba nama briga za 2050., nama vec sad pucaju daske po nogama… vec sada imamo 1:1, s tim da imamo abormalni broj ljudi u javnom sektoru.
Priljeva radne snage nece biti, jer je ova zemlja jako ekonomski propala, pa mozemo govoriti samo o emigraciji. Mi jedino mozemo privuci ilegalce koji ovdje cekaju nekakav azil, ako i njih, i penzice na more.
Mlado stanovnistvo nikako. Mladi ljudi prvenstveno idu za poslom-a toga ovdje nema.
Sjecam se kako su se mnogi rugali Cesima, Slovacima, kako nose konzerve… uskoro ce nazalost hrvatska sirotinja ici raditi i tamo.
Mislim da ce se demografija uzasno pogorsati, uslijed masovnog iseljavanja mladih. Ako 10 000 mladih ode, to vam je potencijalno 20 000 nove djece u HR-koje nikad nece tu biti. Koliko dugo mozemo ovako, neznam.
Do 2050. godine imat ćemo stanovnika kao što smo imali 1900. godine, s razlikom da smo početkom prošlog stoljeća imali iznimno visok udio mladog i radno sposobnog stanovništva, dok ćemo za pedeset godina imati najviše umirovljenika, predvidio je populacijsku budućnost Hrvatske Roko Mišetić iz Instituta za migracije i narodnosti.
S nekadašnjih 2,5 radnika po jednom umirovljeniku, sada smo gotovo izjednačeni – na jednog radnika dolazi jedan umirovljenik, a takvu socijalnu sliku, bez priliva radne snage iz drugih država, ne može izdražati niti jedan sustav.
Uključite se u raspravu