Austrijske banke protive se prijedlogu kancelara Wernera Faymanna da se obveza plaćanja posebnog poreza produlji na neodređeno vrijeme radi pomoći posrnuloj Hypo Alpe Adria banci, kazao je čelnik bankovnog udruženja.

Nametanje viših troškova bankama zbog Hypoa naškodilo bi gospodarstvu, narušilo bi tržišno natjecanje i kaznilo zajmodavce koji nisu imali nikakve veze s Hypovim teškoćama, upozorio je Willibald Cernko, inače izvršni direktor UniCredit Bank Austrije.

"Ako netko u kasinu prokocka svu svoju imovinu, susjedi ne moraju plaćati njegove račune", naglasio je Cernko u jučer emitiranom intervjuu za radijsku postaju ORF.

Austrijski kancelar izjavio je prošlog vikenda da bi austrijske banke trebale pomoći u gašenju nacionalizirane Hypo Alpe Adrije, čiji bi dugovi po njegovim riječima mogli stajati porezne obveznike do sedam milijardi eura.

Austrija je inače baš prošle godine zbog pomoći posrnulom Volksbankenu povisila porez koji će banke prema sadašnjim propisima plaćati do 2017.

Velike banke poput Raiffeisen Bank Internationala, Erste Groupa i BAWAG PSK plaćaju porez na vrijednost aktive, čime se po Cernkovim riječima u državnu blagajnu slije 650 milijuna eura godišnje.

Produljenjem tog poreza na više od deset godina prikupilo bi se 6,5 milijardi eura a tim bi se iznosom moglo garantirati oko 100 milijardi eura zajmova, upozorava on. "To nije sitnica već relevantan iznos", naglašava.

Njemačka je uvela sličan porez svom bankovnom sektoru koji je 10 puta veći od austrijskog. Njime prikupljaju samo 700 milijuna eura godišnje i financiraju fond za pomoć bankama, podsjetio je, dok se u Austriji taj novac slijeva u državu blagajnu.

Austrija pokušava prodati operativne podružnice Hypo Alpe Adrije nakon što je Europska komisija banci odredila rok za njihovu prodaju do kraja godine, upozorivši je da će u protivnom morati vratiti više od dvije milijarde eura državne pomoći.

Proteklih dana pojavila se i zamisao da se osnuje 'loša banka' radi preuzimanja dugova i imovine koju Hypo ne uspijeva prodati na tržištu. Beč je pokušavao nagovoriti domaće banke da preuzmu 51 posto udjela u lošoj banci kako bi se smanjio teret koji će u tom procesu pasti na državne financije.

Erste Bank, Raiffeisen Bank International i UniCredit Bank Austria odbacile su takvu mogućnost a u agenciji za nadzor financijskih tržišta (FMA) upozorili su da ih se na to ne može prisiliti.