Parlamentarna suradnja te suradnja s civilnim društvom, uz provođenje mjera štednje, nužni su za prevladavanje aktualne gospodarske krize, rekli su u ponedjeljak u Ohridu sudionici konferencije šefova parlamenata zemalja Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP), među kojima je i predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko.

"Mjere štednje neće riješiti krizu bez mjera kojima će se uspostaviti ravnoteža fiskalne štednje sa socijalnom kohezijom. Zato je nužan dijalog s civilnim društvom", rekao je predsjednik slovenskog parlamenta Mitja Bervar na 10. konferenciji predsjednika parlamenata SEECP-a koja se bavi ulogom nacionalnih parlamenata u vrijeme ekonomske krize.

"Treba očuvati zamah reforma i proširenja", rekao je predsjednik makedonskoga parlamenta Trajko Veljanoski.

Europska unija ne odustaje od proširenja, rekao je Bervar i čestitao Hrvatskoj na skorom ulasku u Uniju.

Iako je EU u teškoćama, ulaskom u Uniju rast će gospodarski potencijal, drži predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko.

"Iako se i EU nalazi u teškoćama, prije svega onima financijske prirode, mi i dalje smatramo da će naš gospodarski potencijal ulaskom u EU rasti i da ćemo iskoristiti prilike koje nam se budu otvarale na tržištu EU-a", rekao je Leko.

Upravo međuparlamentarna suradnja može biti pokretač procesa slabljenja utjecaja krize, rekao je Leko. Sve zemlje u susjedstvu tranzicijske su države i imaju razmjerno malen BDP, ali velik im je potencijal gospodarskog rasta, rekao je. "Države regije za Europsku su uniju i prostor moguće novog investiranja, osobito u infrastrukturu i energetiku", rekao je Leko. "Rastuća gospodarstva regije ujedno su i najdinamičnija u Europi i jedno su od glavnih odredišta izvoza iz država EU-a".

Nužno je bolje prometno povezati zemlje jugoistočne Europe, drži Leko, a velik gospodarski potencijal Hrvatska vidi i u prekograničnim projektima u okviru Dunavske strategije i Jadransko-jonske inicijative.

Regionalna suradnja ostaje jedan od hrvatskih vanjskopolitičkih prioriteta. "Hrvatska će nastaviti igrati aktivnu ulogu u intenziviranju regionalnog razvitka i jačanju odnosa između zemalja regije", rekao je Leko.

Zemlje SEECP-a sada su Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Grčka, Makedonija, Rumunjska, Srbija, Turska, Hrvatska, Moldova, Crna Gora i Slovenija.

Albanski predstavnik Fatos Beja pozvao je na primanje Kosova u SEECP. "Pozivam da za ovim stolom napravimo mjesta i za Kosovo", rekao je.

Predsjednik srbijanske Skupštine Nebojša Stefanović uz čestitke Hrvatskoj rekao je kako je skori hrvatski ulazak u EU važan i za cijelo susjedstvo, koje tako šalje dobre signale EU-u.

Na dvodnevnoj ohridskoj konferenciji pripremit će se i smjernice za razvoj parlamentarne dimenzije rada SEECP-a koja bi trebala voditi do osnivanja Parlamentarne skupštine SEECP-a, najavio je organizator, a turski predstavnik, predsjednika parlamenta Cemil Cicek izrazio je punu potporu uspostavi takve parlamentarne skupštine.

Uz Josipa Leku, na 10. konferenciji sudjeluju među ostalima čelnici parlamenata domaćina Makedonije, te Srbije, Slovenije, Turske, Rumunjske i Bugarske, kao i predstavnici Europskog parlamenta i OESS-a.

SEECP je jedini oblik suradnje zemalja jugoistočne Europe nastao na njihov vlastiti poticaj. Osnovan je 1996. kao regionalni forum za zemlje jugoistočne Europe, radi produbljivanja suradnje na očuvanju trajnog mira i stabilnosti, jačanja proeuropskih snaga u tome području i približavanja zemalja sudionica europskim i euroatlantskim integracijama.