‘Kreditima HBOR-a razbijamo averziju bankara prema riziku’

Autor: Tin Bašić , 27. svibanj 2013. u 22:22
Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke/PIXSELL

Nekad se banke moralo ograničavati u davanju kredita, a danas je upravo suprotno moramo ih nagovarati.

Poduzeća u Hrvatskoj nisu iskoristila povoljno razdoblje prije krize kada su mogli vrlo jeftino prikupiti novac na tržištu kapitala, poručio je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u petak na Liderovoj regionalnoj konferenciji čelnika središnjih banaka u Rovinju.

Kaže da su banke tada povoljno kreditirale domaće kompanije zbog čega su se one, kao i kućanstva, previše zadužili što je dovelo do rasta nenaplativih kredita na 14 posto. "Dio problema leži i u bankama koje imaju pristup riziku koji je nije dobar. Nekad smo banke morali ograničavati u davanju kredita, danas imamo potpuno drugi ekstrem gdje se bankari toliko suzdržavaju od rizika da im se valjda prerizičnim čini i hodati po ulici", kazao je guverner HNB-a. Ističe da je središnja banka pokušala razbiti averziju prema riziku putem kreditnih paketa sa HBOR-om što nije bilo neuspješno, a u uskoro kreće i treća, blago izmijenjena tranša kredita. "To samo po sebi neće riješiti problem, ako se ozbiljno ne pristupi reformama i privlačenju stranih ulagača", kazao je Vujčić. A s takvim strukturnim reformama trebalo se, upozorava guverner, početi puno prije, iako se već danas mogu vidjeti neki pozitivni pomaci u segmentima restrukturiranja javnih poduzeća i privlačenja stranih ulagača.

U svom je govoru objasnio da je nerazumijevanje mandata i dosega središnje banke puno veći problem od političkih pritisaka, za koje tvrdi da ih nema. "Nemoguće je da HNB sa jednim instrumentom pogađa tri cilja i to je bitno objašnjavati i konstantno ponavljati", naglasio je Vujčić. Viceguverner Centralne banke Bosne i Hercegovine Radomir Božić smatra da u kontektsu aktualne gospodarske krize probleme i rješenja ne treba tražiti samo kroz prizmu monetarne politike već i kroz nasljeđe. "Nasljeđe u ovom slučaju znači niz loše odrađenih tranzicija koje su praktički dokinule industriju i izvoz. Izvoza, pak, nema bez konkuretnosti na čemu treba raditi i na regionalnoj razini", kaže Božić.  Gorući problem ovog trenutka, smatra Božić su i nedovoljni plasmani komercijalnih banaka, koja imaju novac, a nemaju ga interesa pretvarati u kredite i nuditi realnom sektoru. 

Ideja iz Slovenije

Možemo i izmisliti rješenje

Banka Slovenije potpuno je nezavisna i ostvaruje ciljeve koje zacrta Europska Centralna banka (ECB). 'Ako treba možemo izmisliti instrumente koji će čuvati stabilnost cijena. U tome je vrlo uspješna i ECB koja je u proteklim godinama nadmašila i Bundesbanku", rekao je guverner Marko Kranjec.

Komentari (1)
Pogledajte sve

Prosto je nevjerojatna samodopadnost centralnih bankara. Oni nisu za ništa krivi. Nisu krivi što je realni sektor gotovo potonuo, nisu krivi za ponašanja banaka prije za vrijeme i i u poslije kriznom periodu, nisu krivi za regulatorne mjere u svim tim periodima, nisu krivi niti za to što su omogućavali enormni javni dug, nisu krivi za toksične i ine kredite koje su banke plasirale, ect. Riječju: nisu krive nizašto!!!???
Prosto je frapantna ta monetarna nevinost!? Ti isti centralni bankari, i to je ono što ih dovodi na stup kritike i izlijeva bijesa, kao i na stup nevjerodostojnosti i gubitak povjerenja, bili su i prije krize i za vrijeme krize a i sada su centralni bankari! Nisu oni svojim mjerama rješavali banke niti su to činili iz svojih rezervi i rezervacija,nego su to učinili porezni obveznici pod prisilom fiskalnih vlasti!!!!!!
A fiskalne vlasti prisilile su porezne obveznike na rješavanje banka iz različitih motiva. Osnovni motiv je dug i zaduživanje javnog servisa, javnih poduzeća i osobne koristi političara. Naravno da se ti fiskalni potezi nisu takovima deklarativno pokazivali. Sposobnost politike, a i centralnih bankara je upravo u „ribarenju ljudskim dušama“( Đuro Šušnjić)!!!!!

New Report

Close