Saborski su zastupnici danas podržali izvješće o prošlogodišnjoj provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama, ali i ocijenili kako bi zakonom trebalo uvesti strože kazne za čelnike tijela koja se ogluše o zahtjeve građana.

Ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka Dubravko Bilić izvijestio je da su izvješće o provedbi zakona Agenciji dostavila 2852 tijela javne vlasti, sedam posto više nego 2011. i 234 posto više nego 2010. kada su tu zakonsku obvezu ispunila samo 854 tijela javne vlasti.

Agencija je lani zaprimila 709 predmeta, što je povećanje od 127 posto u odnosu na godinu ranije, a 66 posto tih predmeta odnosilo se na "šutnju uprave", odnosno odbijanje tijela da pruže traženu informaciju, izvijestio je Bilić.

Ocijenio je da su u protekle dvije godine vidljiva poboljšanja, da su građani koristili institut prava na pristup informacija češće nego prethodnih godina, ali i da tijela javne vlasti moraju uložiti dodatne napore kako bi zahtjeve građana rješavala u zakonskom roku.

Laburist Branko Vukšić upozorio je, međutim, da se kada daleko više od polovine tijela javne vlasti ne smatra da je potrebno poštivati zakon "može govoriti o bezakonju".

"Državi koja ne poštuje vlastite zakone i ne provodi sankcije nad onima koji ne poštuju zakone neumjesno je tepati da je pravna država", rekao je Vukšić, koji se založio za pooštravanje sankcija za nepoštivanje Zakona o pravu na pristup informacijama.

S tim je suglasna Mirela Holy (SDP), koja se požalila da se kao ministrica suočila s opstrukcijom službenika kad je riječ o pravu na pristup informacijama.

"Oni su smatrali da im je to nepotrebna gnjavaža", kazala je Holy. Zauzela se i da povjerenik za informiranje, koji će preuzeti poslove Agencije, na svojim internetskim stranicama objavljuje "listu srama" tijela koja se ogluše o zahtjeve za informacijom, ali i "bijelu listu" s tijelima koja u zakonskom roku odgovaraju na upite građana.

Boris Blažeković (HNS) upozorio je na primjedbe da je za dobivanje osjetljivih, kompliciranijih informacija i dalje preduga i presložena procedura, "što može dodatno ugroziti ljudska prava građana". Uvjeren je da će se situacija poboljšati nakon imenovanja povjerenika za informacije, s kojim će morati surađivati sva tijela tijela javne vlasti.

Njegovo mišljenje ne dijeli Sunčana Glavak (HDZ), koja je uvjerena da povjerenik za informiranje sam po sebi neće riješiti ništa. "Pitamo se još jednom zašto je Agencija zamijenjena povjerenikom za informiranje, jer je iz izvješća vidljivo da nije bio problem u Agenciji, nego u tijelima javne vlasti koja ne znaju provoditi zakon", rekla je Glavak.

Činjenicu da građani još uvijek nisu upoznati sa svojim ustavnim pravom na pristup informacijama, ali i da tijela javne vlasti ne znaju dovoljno o svojim obvezama ocijenila je poražavajućom, a smatra i da je "posebno apsurdno to da se na zahtjeve građana oglušuje Ministarstvo pravosuđa".

Sabor će zasjedanje nastaviti sutra.