Europski čelnici, među njima i hrvatski premijer Zoran Milanović, okupili su se u srijedu na summitu u Bruxellesu na kojem će razgovarati o borbi protiv poreznih utaja i o energetskim pitanjima, ali se ne očekuje donošenje konkretnih odluka.

Na upit što Hrvatska radi u sklopu borbe protiv poreznih utaja, premijer Milanović je rekao da njegova vlada radi na uvođenju reda.

"Radit ćemo ono što i sada radimo. Uvodimo reda u Hrvatskoj. Prvo se mete pred vlastitim vratima i danas je u Hrvatskoj puno teže prevariti državu nego što je bilo prije. To je naš doprinos, štogod ostalo iza nas, ostat će to i još neke druge stvari – država reda", rekao je Milanović dolazeći na sastanak europskih čelnika.

Što se tiče daljnjeg razvoja EU-a, Milanović je rekao da očekuje "daljnje fiskalno ujedinjavanje". "To je jedina realnost, pred Hrvatskom je skoro izvjestan ulazak u euro jednog dana, a vidjeli smo da euro kao zajednička valuta bez usklađenih i kontroliranih proračunskih politika država ne funkcionira", rekao je Milanović.

Europska unija se želi obračunati s poreznim prijevarama, utajama poreza i poreznim oazama. Zbog raznovrsnih načina izbjegavanja poreza Europska unija prema procjenama godišnje gubi tisuću milijardi eura ili dvije tisuće eura po glavi stanovnika. Nešto manje od tisuću milijardi iznosi sedmogodišnji proračun EU-a.

Kao jedno od rješenja za taj problem predlaže se automatska razmjena podataka o bankovnim računima, uključujući i kamate na štednju u zemljama koje štite bankarsku tajnu. Austrija i Luksemburg, koje su izuzete iz mehanizma automatske razmjene podataka, još uvijek iskazuju suzdržanost prema tome

Na ovom summitu će čelnici pokušati uvjeriti svoje partnere iz Austrije i Luksemburga da pristanu na ukidanje bankarske tajne i automatsku razmjenu bankovnih podataka.

Ministri financija zemalja članica EU-a postigli su prošli tjedan o dogovor o mandatu Europskoj komisiji da započne pregovore o oporezivanju štednje s pet trećih zemalja – Švicarskom, Lihtenštajnom, Andorom, Monakom i San Marinom, koje se smatraju poreznim oazama, kao i o razmjeni podataka o kamatama na štednju. Nije međutim postignut dogovor o direktivi o razmjeni podataka o kamatama na štednju unutar Unije zbog protivljenja Austrije i Luksemburga, koje ističu da ne mogu pristati na nova pravila unutar EU-a dok se ne postigne dogovor s pet trećih zemalja. Austrija i Luksemburg žele da i za tih pet zemalja vrijede ista pravila koja će vrijediti u Europskoj uniji.

Luksemburški premijer Jean-Claude Juncker izjavio je prije početka summita da će njegova zemlja odustati od bankarske tajne pod uvjetom da se postigne dogovor s trećim zemljama.

"Mi ćemo napustiti bankarsku tajnu i pristati na automatsku razmjenu podataka od 1. siječnja 2015. godine, pod uvjetom da se prije toga održe pregovori s trećim zemljama, poput Švicarske", rekao je Juncker.

Austrijski kancelar Werner Fayman izjavio je kako očekuje da će se do kraja ove godine dogovoriti nova pravila s trećim zemljama i da će tada biti moguća automatska razmjena podataka.

Što se tiče energije, zemlje članice žele riješiti razmrvljenost energetskog tržišta zbog čega rastu cijene energenata za građane i poduzeća i smanjiti ovisnost o uvozu energenata kroz stabilnu domaću proizvodnju energije.

Cijena industrijskog plina 2012. godine bila je četiri puta niža u Sjedinjenim Državama nego u Europi, a po cijenama električne energije Europa je skoro gotovo dvostruko skuplja, zbog čega Europa u startu gubi na konkurentosti.

Kao mogući izvori energije nameću se plin i nafta iz škriljevca, koji Sjedinjene Države uspješno iskorištavaju već godinama. Međutim, u Europi nema suglasnosti oko toga zbog straha da bi tehnologija dobivavanja plina i nafte iz škriljevca mogla dovesti dovesti do onečišćenja podzemnih voda.