Gubitak Cefte srušit će BDP za samo 0,5 posto

Autor: Marija Crnjak , 21. svibanj 2013. u 22:00
Ante Babić, potpredsjednik HIZ-a, i Boris Cota, savjetnik predsjednika RH za gospodarstvo, na panel raspravi/PIXSELL

Prednosti pristupanja na srednji i dugi rok ipak su velike, otvaraju se nova tržišta i jačaju pozicije.

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju bit će šokantan za hrvatsko gospodarstvo, zbog otvaranja tržišta, napuštanja Cefte, utjecaja krize u eurozoni i Hrvatskoj, no negativan utjecaj bit će kratkoročan, te se u srednjeročnom periodu od nekoliko godina mogu očekivati i pozitivni rezultati koji bi svojim utjecajem trebali nadmašiti one negativne.

Međutim, osim o razvoju krize u eurozini, mnogo toga ovisi o razvoju investicijskih projekata i sposobnosti Hrvatske da iskoristi novac koji će joj biti na raspolaganju iz strukturnih fondova EU, upozorili su sudionici panela održanog u utorak u sklopu 8. konvencije hrvatskih izvoznika u zagrebačkom Hypo centru.Boris Cota, savjetnik predsjednika RH za gospodarstvo smatra da će napuštanje tržišta Cefte imati negativan utjecaj u prve dvije, tri godine po pristupanju, no nakon pet godina negativan trend trebao bi se okrenuti.Sandra Švaljek s Ekonomskog instituta slaže se i ističe da će napuštanje Cefte izazvati pad BDP-a za svega 0,5 posto. Ante Babić, potpredsjednik HIZ-a upozorava međutim da će pad BDP-a od 2 do 3 posto izazvati ukidanje statusa sada zaštićenih grana gospodarstva, no navodi i brojne pozitivne strane ulaska Hrvatske u EU i utjecaja na gospodarstvo. Hrvatska će između ostalog dobiti uređene trgovinske odnose s tržištima Sjeverne Afrike, Južnoafričke Repubilike, Meksika, Koreje, Iraka.

Osim toga, kao članica EU Hrvatska će dobiti znatno jaču pregovaračku poziciju prema Svejtskoj trgovinskog organizaciji (WTO), ističe Babić, te podsjeća i na preuzimanje antidampinških carina koje će pojačati zaštitu kod uvoza brojnih proizvoda u Hrvatsku. Predsjednik HIZ-a Darinko Bago smatra da će ulazak u EU sigurno dovesti do niza "bolnih problema", zbog čega treba u što većoj mjeri iskoristiti EU fondove te pokrenuti investicije.Potpredsjednik Vlade Branko Grčić stoga je dodao da Vlada forsira javne projekte u nedostatku privatnih investicija, ali i dok banke ne odluče žele li ili ne žele podržavati gospodarstvo, "umjesto da samo 15 posto tvrtki dobiva jredite od banaka, a sve drugo mora odrađivati HBOR". Grčić je pritom najavio osnivanje vijeća za poticanje izravnih stranih ulaganja te izvoza, što bi trebao biti početak razvoja hrvatske gospodarske diplomacije.

Komentirajte prvi

New Report

Close