Utjecaj ulaska u Europsku uniju na hrvatsko gospodarstvo teško je procijeniti temeljem iskustava iz prijašnjih proširenja Unije, zbog krize u Europi i Hrvatskoj, no ako kratkoročno taj učinak bude negativan, u srednjem, a posebno dugom roku treba očekivati pozitivan poticaj od članstva u EU, smatraju sudionici panela "Hrvatski izvoz prije i poslije ulaska u EU" održanog u sklopu konvencije Hrvatskih izvoznika (HIZ).

Potpredsjednik HIZ-a Ante Babić pritom se osvrnuo na strahovanja od izlazaka Hrvatske iz trgovinskog sustava CEFTA-e, ističući da 95 posto Hrvatske razmjene s tim zemljama čine industrijski proizvodi za koje neće biti većih promjena. Preostalih 5 posto su poljoprivredno-prehrambeni proizvodi, za koje su predviđene carine, ali se njihov utjecaj pokušava umanjiti pregovorima EU sa zemljama CEFTA-e o izvoznim kvotama na temelju dosadašnjih izvoznih količina.

Istodobno Hrvatska preuzima trgovinske odnose koje EU ima s drugim zemlja, dakle olakšava se pristup npr. afričkim tržištima, Koreji, Iraku i dr., a EU će od 1. srpnja i u naše ime voditi pregovore u sklopu Svjetske trgovinske organizacije (WTO) o uređenju trgovinskih odnosa sa SAD-om, Japanom, Singapurom, neke su od pozitivnih promjena koje navodi Babić.

Procjenjuje kako u prvoj godini članstva, pod utjecajem industrija koje su bile ovisne o CEFTA-i ili štićene carinama, članstvo u EU može imati negativni učinak na kretanje BDP-a od 0,2 do 0,3 postotna boda, ali nakon njihove prilagodbe taj bi učinak trebao biti pozitivan, također za oko 0,2 postotna boda godišnje.

Sandra Švaljek s Ekonomskog instituta podsjetila je na procjene HNB-a da će izalazak iz CEFTA-a u prvoj godini članstva imati na BDP negativni učinak od oko 0,5 postotnih bodova, ali bi od fondova EU trebao doći poticaj koji je u nekim zemljama koje su ranije ušle u EU iznosio 1 do 1,4 postotna boda.

Predsjednik HIZ-a Darinko Bago kazao je da će ulazak u EU sigurno dovesti do niza "bolnih problema", ali da je na Vladi da iskoristi fondove EU i njima oživi investicije te ojača izvoz, podupiranjem izvoznih proizvoda i proizvoda za supstituciju uvoza.

Kako privatne investicije padaju četiri godine, "forsiranje javnih projekata" i jest Vladin koncept, rekao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić te dodao da to može biti samo mjera za "kratkoročno preživljavanje", dok privatni sektor ne počne ulagati i dok se banke ne odluče žele li ih u tome pratiti.

Grčić je uz ostalo najavio skoro osnivanje svojevrsne radne skupine ili vijeća za vanjsku trgovinu i izravna inozemna ulaganja, kao uvod u projekt jačanja gospodarske diplomacije, a koje bi zakonodavcu sugeriralo što promijeniti za veću konkurentnost i lakši proboj na strana tržišta.

Također, osvrnuo se i na problem nelikvidnosti i predugih rokova naplate, kazavši kako će vjerojatni prijedlog oko izmjena zakona o PDV-u biti da se do kraja 2014. PDV plaća po naplati, a u tom prijelaznom razdoblju postigli bi se i rokovi plaćanja sukladni zakonu o financijskom poslovanju, kada bi pitanje plaćanja PDV-a po izdanoj fakturi ili naplati postalo izlišno.