Transparentnost i korištenje izvlaštenja kao iznimne intervencije države, polazišta su na kojima se zasniva zakon o izvlaštenju čiji je nacrt predstavljen danas u Ministarstvu pravosuđa.

Izvlaštenje se sada koristi kao redovni postupak, no treba se koristiti samo u iznimnim slučajevima i u malom postotku, naglasio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić na okruglom stolu upriličenom kako bi se čula mišljenja zainteresirane javnosti. Plan je da zakonski prijedlog o izvlaštenju u lipnju uđe u Vladinu proceduru.

Nakana je predlagatelja da se kroz ponuđena rješenja potakne sudionike (primjerice investitore i vlasnike nekretnina) da imovinskopravne odnose riješe sporazumno kako bi država u što manjem broju slučajeva intervenirala u vlasništvo provođenjem izvlaštenja.

Precizira se što mora sadržavati dokaz da je korisnik izvlaštenja (fizička ili pravna osoba) prethodno s vlasnikom nekretnine pokušao sporazumno riješiti pitanje stjecanja prava vlasništva nad određenom nekretninom.

Investicije treba poticati, ali investitori trebaju odraditi svoj dio posla, tek kad se pokaže da ne mogu dalje mogu tražiti da država intervenira, precizirao je ministar.

Novinarima je pojasnio kako novi zakon izravno ne definira pitanje investicija, ali stvara za važan okvir za investitore.

Investitoru je važno znati što i u kojem roku može nešto očekivati, mora znati pravila igre i biti siguran da u cijeloj državi vrijede ista pravila, kazao je Miljenić

O zakonu o strateškim investicijama nije se pobliže govorilo, tek je predstavnica Ministarstva gospodarstva najavila da bi se slijedeći tjedan trebao naći u proceduri.

Zakon o izvlaštenju donosi niz novina, predviđa ustrojavanje registra izvlaštenih nekretnina, obvezu korisnika izvlaštenja da objavi podatke o nekretninama na kojima će se graditi objekti, sa podacima o visini i obliku naknade. Budući da su osim zemljišta predmetom izvlaštenja vrlo često i obiteljske zgrade, zakon maksimalno nastoji zaštititi interese vlasnika na način da ih zastupaju ovlaštene i kvalificirane osobe što u konačnici utječe na troškove postupka.

U pogledu naknade za izvlaštenu nekretninu, korisnik izvlaštenja (np. grad) treba dati podatak o nekretninama koje ima i koje nudi kao naknadu, a ako ih nema naknada se određuje u novcu, pri čemu se uzimaju u obzir osobne i obiteljske prilike vlasnika izvlaštene nekretnine.

U predloženom zakonu, drže predstavnici ministarstava, tvrtki, znanstvene javnosti, nevladinog sektora, ima "puno rupa" koje će trebati popraviti.

Utvrđivanje naknada naslanja se na sustav iz '78, koji nije loš, ali ne odgovara našem vremenu i uvjetima, investitori će i dalje imati problema jer zemljišne knjige nisu sređene, država mora stati iza investitora za čiju investiciju utvrdi da je od njenog interesa, neka su od razmišljanja sudionika.

Predloženo je i da se utvrde jasni kriteriji temeljem kojih se neka privatna investicija može prihvatiti kao javni interes, kao i da se definiraju svi objekti za koje se ne mora tražiti utvrđivanje interesa Vlade RH.