Pune 22 godine prošle su od održavanja referenduma o državnoj samostalnosti Hrvatske.

Referendum, održan 19. svibnja 1991. godine, bio je polazište za donošenje odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske te o raskidu državno-pravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama bivše države – SFRJ.

Odaziv na referendum bio je velik – na birališta je izašlo 83,6 posto birača, a njih čak 94,2 posto potvrdno se izjasnilo o referendumskom pitanju može li Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti, stupiti u savez suverenih država s drugim republikama. Za ostanak Hrvatske u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi, što je bila druga ponuđena mogućnost, glasalo je tek 1,2 posto birača.

Uvažavajući plebiscitarno iskazanu volju građana, a nakon neuspjelih pregovora s ostalim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize, Hrvatski sabor je 25. lipnja 1991. godine donio Ustavnu Odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske.

Na zahtjev Europske zajednice, temeljem Brijunske deklaracije od 7. srpnja 1991. godine stupanje na snagu te povijesne odluke odgođeno je za tri mjeseca, sve u nastojanju da se narasla jugoslavenska kriza riješi mirnim putem. Na dan kad je istekao moratorij na Odluku, 7. listopada 1991., zrakoplovi JNA bombardirali su Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo s predsjednikom Republike dr. Franjom Tuđmanom.

Zbog sigurnosnih razloga, dan poslije, 8. listopada 1991. godine, umjesto u zgradi na Markovom trgu Hrvatski sabor je zasjedao u zgradi INE u Šubićevoj ulici. Upravo u Šubićevoj, Sabor je jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s bivšom jugoslavenskom državom. Hrvatska je time i formalno-pravno postala samostalna i suverena država.

U spomen na te povijesne odluke i datume, Republika Hrvatska 25. lipnja slavi kao Dan državnosti, a 8. listopada kao Dan neovisnosti.