Ovrha radi ostvarenja novčane tražbine od obrtnika više se neće moći provesti nad kućom ili stanom u kojoj obrtnik stanuje zajedno s osobama koje uzdržava, kao ni na poslovnim prostorima u kojima obavlja djelatnost koja mu je glavni izvor sredstava za život.

To je novost koju je kao najvažniju istaknuo ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras predstavljajući na današnjoj sjednici Vlade prijedlog zakona o obrtu.

Dosad je obrtniku radi namirenja novčanih potraživanja mogla biti zaplijenjena sva imovina.

Obrtnik će, međutim, prema prijedlogu novog zakona, moći ako to sam želi, založiti i kuću, stan ili poslovni prostor. Postoji naime bojazan, kako je primijetio premijer Zoran Milanović, da će zbog strožih propisa o zalaganju nekretnina u vlasništvu obrtnika, njima opasti kreditna sposobnost pa će teže dolaziti do bankovnih sredstava.

Druga bitna novost je otvaranje mogućnosti prijenosa obrta za života obrtnika. Vlada, naime, predlaže da se uz sadašnju mogućnost nasljeđivanja obrta nakon smrti vlasnika obrta, uvede institut prijenosa obrta kad vlasnik stekne pravo na mirovinu. Tada će se, prođe li Vladin prijedlog u Saboru, obrt moći prenijeti na bračnog druga ili djecu.

U slučaju zatvaranja obrta, vlasnik će imati ista prava na Zavodu za zapošljavanje kao i drugi nezaposleni pri čemu je posebno važno pravo na naknadu za nezaposlene.

Promjene zakona predviđaju i reformu sustava Hrvatske obrtničke komore (HOK). Jedna od novosti je uvođenje jedinstvene stope komorskog doprinosa u paušalnom iznosu za cijelo područje Hrvatske. Uvode se i neposredni izbori za predsjednika HOK-a u kojima će moći sudjelovati svi članovi komore po načelu jedan član jedan glas.

Ministar Maras kaže kako je iz samog HOK-a bilo glasova da se zakon ne donosi. Dužnosnicima HOK-a poručio je neka predlože dobrovoljno članstvo koje bi najbolje pokazalo kako HOK radi.

Vlada je u saborsku proceduru uputila i prijedlog zakona o tržištu toplinske energije. U taj je zakon prenesena pravna stečevina Europske unije iz područja energetike. Novost je obveza uvođenja mjerila potrošnje toplinske energije u sve zgrade, a rok je kraj 2016. godine.

Za razliku od dosadašnjeg modela po kojemu je oporezivanje kave i bezalkoholnih pića uređeno u dva zakona, prijedlogom zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića Vlada predlaže uvođenje jednog zakona uz zadržavanje postojeće razine oporezivanja, a planira se ostvarenje okvirno jednakih prihoda kao i prethodnih godina.