Donosi li tehnološki napredak više slobodnog vremena?

Autor: Objava za medije , 16. svibanj 2013. u 10:49
Gorana Perišić Kranjčec, Visa country menadžerica za Hrvatsku

Napredna tehnologija pomaže u obavljanju zadataka lakše i čak četiri sata brže, ali pritisak rokova i želja za više slobodnog vremena i dalje su prisutni.

Polemike oko toga koliko su nam različita tehnološka rješenja dala mogućnost da budemo učinkovitiji u izvršavanju svakodnevnih poslovnih obveza i bolje raspolažemo slobodnim vremenom, a koliko nas „uvlače“ u začarani krug novih zadataka, uvijek su zanimljiva tema.

Nedavno istraživanje kompanije Visa Inc. otkrilo je kako ljudi vjeruju da tehnološki napredak doprinosi tjednoj uštedi vremena od čak šest sati u odnosu na period prije 10 godina, međutim tri četvrtine ispitanika i dalje osjeća pritisak prilikom organizacije vlastitog vremena.

Prema rezultatima istraživanja VisapayWave Currency of time, više od 75 posto ljudi (77.5%) osjeća se zaposlenijim, od čega je više od 40 posto ispitanika (42.5%) izjavilo da je kod njih taj osjećaj prilično izražen. Zanimljivo je da su ljudi koji primjećuju najveću uštedu vremena prouzrokovanu tehnološkim napretkom izjavili kako su danas zaposleniji nego ranije, što ukazuje na to da se zadaci brže obavljaju, ali brže stižu i nove obveze.

Na vrhu liste aktivnosti kojima bi se ljudi bavili kada bi imali više slobodnog vremena su druženje s obitelji i prijateljima (33.1 %) te hobi (31.2 %). Vrijeme posvećeno nama samima sa 16% nalazi se nisko na listi, ali istraživanje otkriva kako sve veća ušteda vremena uzrokuje rast želje za rekreacijom i zdravim načinom života.

Paul Spoonley, profesor humanističkih i društvenih znanosti sveučilišta Massey tvrdi kako činjenica da se ljudi osjećaju zaposlenijima iako im tehnologija štedi vrijeme, ne predstavlja iznenađenje: „Mogućnost trenutne komunikacije podrazumijeva stapanje nekadašnjih granica između poslovnog i obiteljskog svijeta. Granice postaju nejasne. Tehnologijom možemo uštedjeti dosta vremena pri obavljanju određenih zadataka, ali ona također stvaraju nove obaveze, zbog čega mnogi imaju potrebu stalno nešto provjeravati na Internetu ili odgovaraju na tekstualne poruke. Upravo te suvremene navike stvaraju osjećaj zaposlenosti“, kaže Massey.

Gorana Perišić Kranjčec, Visa country menadžerica za Hrvatsku smatra kako će uvođenje tehnologija poput beskontaktnog plaćanja računa, koje korisnicima kreditnih kartica omogućava obavljanje kupovine u iznosu do 80 dolara bez unosa PIN-a, odnosno potpisa na priznanici, ubrzati svakodnevnu kupovinu i smanjiti vrijeme koje trošimo čekajući u redovima.

„Pokrenuli smo VisapayWave Currency of Time istraživanje kako bismo istražili utjecaj tehnologije na naše živote i provjerili jesmo li bogatiji ili siromašniji u odnosu na prošlo desetljeće. Danas pokušavamo obaviti što više aktivnosti tijekom jednog dana, što prije nije bio slučaj, a tehnologija nam zaista može pomoći uštedjeti dio vremena. Beskontaktno plaćanje koje omogućava VisapayWave, korisnicima donosi brže obavljanje bankarskih transakcija, posebno onda kada je to zaista bitno – prilikom plaćanja hrane na stadionu, goriva na benzinskim postajama i u trenucima tjedne kupovine u supermarketima“, objašnjava Perišić Kranjčec.

Visa istraživanje pokazalo je da kupci koji koriste VisapayWave uplate obavljaju čak četiri puta brže od kupaca koji koriste tradicionalne kartice.

Na pitanje koje bi poslove željeli obavljati četiri puta brže nego što to čine sada, ispitanici su bili vrlo određeni – skratiti vrijeme provedeno čekajući na telefonskim linijama pozivnih centara (45.3%), obavljajući tjednu kupovinu u supermarketima (20.9%) i vozeći se od kuće do posla i nazad (19.9%).

Caroline Ada, direktorica Visa-e zadužena za poslovanje na području Novog Zelanda i Južnog Pacifika, objašnjava beskontaktnu tehnologiju: „Vlasnici VisapayWave kartica jednostavno prislone svoje kartice uz posebne beskontaktne čitače, mahnu karticom i to je sve; riječ je o znatno jednostavnijem rešenju od gotovinskog ili bilo kog drugog oblika plaćanja. U prosjeku 59% stanovnika Novog Zelanda plaćanje računa izvršava elektronskim putem, dok se 17% služi gotovinskim plaćanjem. Taj podatak Novozelanđane svrstava u sam vrh liste naroda koji koriste elektronske načine plaćanja računa, a vjerujemo da će se taj trend nastaviti ako korisnicima ponudimo mogućnost plaćanja bočice vode ili šalice kave običnim prelaskom kartice ispred čitača“, ističe Ada.

Istraživanje Visa-e pokazalo je i to da su muškarci u odnosu na žene skloniji korištenju beskontaktnih kartica (42.5% muškaraca nasuprot 37.7% žena), kao i da su spremniji da se u potpunosti odreknu korištenja gotovine kada bi takvo rešenje bilo moguće ( 43.4% muškarci i 33.7% žene).

Kada se u obzir uzmu generacijske razlike, mladi ljudi između 18 i 24 godine najspremniji su odustati od korištenja gotovine, a istovremeno su imali najmanje novca u svojim novčanicima, što potvrđuje njihovu naklonost elektronskim oblicima plaćanja.

Gorana Perišić Kranjčec dodaje kako će beskontaktno plaćanje poslužiti kao temelj za sve buduće inovacije na području plaćanja računa. „Near Field Communication (NFC) svojim djelovanjem u potpunosti mijenja industriju plaćanja dok nas VisapayWave tehnologija, zajedno s prihvaćanjem inovacija od strane korisnika, vodi korak bliže sveprisutnosti mobilnog plaćanja računa“.

VisapayWave bazira se na tehnologiji sigurnosnog EMV standarda za čip kartice, koji korisniku omogućava nekoliko razina sigurnosti uključujući ultra-kratki domet čitanja i zaštitno kodiranje kartice. Uz beskontaktno plaćanje računa, kartica nikad ne napušta stisak ruke vlasnika, čime se smanjuje mogućnost njenog gubitka.

Također, korisnici su dodatno zaštićeni putem Visa’s Zero politike odgovornosti, koja jamči da se korisnik neće smatrati odgovornim za neovlašteno izvršavanje transakcija, ako je prethodno poduzeo sve razumne mjere opreza kako bi zaštitio svoju karticu.

Komentirajte prvi

New Report

Close